Svrha finansijskih tržišta
Content
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
4. FINANSIJSKA OKOLINA
- Sva preduzeća na različite načine posluju unutar finansijso! siste"a oji se sastoji od "n institu$ija itr%i#ta.
-Kad preduzeće privre"eno investira neativna sredstva u utr%ive &artije od vrednosti' ono i diretan ontat s finansijsi" tr%i#ti"a.
-#to je zani"ljivo od finansijsi& tr%i#ta jeste činjeni$a da se poslovna preduzeća preduzeć a uvije na jedna sa dru!i"a na tr%i#ti"a proizvoda' a na finansijsi" tr%i#ti"a tr%i#ti"a ona "oraju nepreidno sara(ivati Svrha finansijskih tržišta
Svr&a finansijsi& tr%i#ta je efiasna aloa$ija #tednje rajnji" orisni$i"a. -
Finansijsa Finansijsa i"ovina i"ovina stvara stvara se sa"o sa"o onda ad su su investi$ investi$ije ije eono"sejed eono"sejedini$e ini$e u "aterijalnu )realnu* i"ovinu veće od #tednje' pa se ta razlia finansira pozaj"ljivan ili izdavanje" dioni$a )a podrazu"jeva se da je i dru!a strana voljna da pozaj"i* + o odnos zaj"opri"$a i zaj"odav$a odre(uje kamata
-,az"jena sredstava evidentira na o"adi"a papira pap ira ili &artija od vrednosti oje su finansijs imovina imaoca i finansijsa obaveza izdavaoca. Finansijka tržišta
to nisu tolio fiziča "jesta' ne!o su to vi#e "e&aniz"i za us"jeravanje #tednje onačni" investitori"a u realnu )"aterijalnu* i"ovinu -
Fina Finans nsij ijs saa tr%i tr%i#t #taa "o!u "o!u se se podi podije jeli liti ti na na
•
r%i#te Nov$a i
•
r%i#te Kapitala
r%i#te nov$a odnosi se naupovinu i prodaju ratoro$ni& vladini& vlad ini& i orporativni& du%nič &artija od vrijednosti )oje dospijevaju prije ne!o sto istene !odina*. r%i#te apitala se /avi du!oročni" du%niči" ivlasniči" o/vezni$a"a i dioni$a"a.
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
Na seundarno" tr%i#tu se upuju i prodaju već postojeće vrijednosne papire. A transa$ije postojeći" vrijednosni" papiri"a ne osiguravaju dodatna sredstva za finansiranje apitaln investi$ija. Finansijski posrednici
o o sredstava od #tedi#a a investitori"a u realnu i"ovinu "o%e "o% e /iti direktan' a ao postoj finansijsi posredni$i taj to "o%e /iti i indirektan.
Finansijsi 1osredni$i - su finansijse institu$ije oje pri"aju nova$ od #tedi#a i ta sredstva oriste za odo/ravanje zaj"ova za dru!e finansijse investi$ije u nji&ovo i"e.
Finansijsi posredni$i se sastoje od finansijsi& institu$ija ao #to su Ko"er$ijalne ane' 5tedne Institu$ije' Osi!uravajuća 6ru#tva' 1enzijsiFondovi' Finansijse Institu$ije i 0zaja" Fondovi. -
Finansijsi Finansijsi posredni$i posredni$i upuju diretne diretne )pri"a )pri"arne* rne* vrijednosne vrijednosne papire papire i za za uuzvrat zvrat jav izdaju svoje vlastite indiretne )seundarne* vrijednosne papire.
7. Depozitne institucije + o"er$ijalne /ane najva%niji su izvor sredstava za preduze $ijelini.
ane od pojedina$a' o"panija i vlada pri"aju depozite )po vi(enju i oročene*' te za uzvra odo/ravaju zaj"ove. 8. Osiguravajuća društva + postoje dvije vrste osi!uravajući& dru#tava9 dru#tva za osi!uravanje i"ovine i dru#tva za %ivotno osi!uranje -osi!uravajuća dru#tva stvaraju reserve priupljeni" sredstvi"a od uplata pre"ija oja se asnije investiraju u finansijsu i"ovinu -dru#tva za osi!uranje od nepo!oda + osi!uravaju protiv po%ara' ra(a' pro"etni& i slični& nez!oda -dru#tva za %ivotno osi!uranje- osi!uravaju protiv s"rtni& slučajeva . Osta!i finansijski posrednici -
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
0 fazi au"ula$ije ne oporezuje se nova$ oji uplaću' a ada se isplaćuju onda se oporezuje pri"atelj. -uzaja"ni investi$ijsi fondovi-ovavi fondovi pri"aju nova$ oji ula%u pojedin$i te !a investiraju u pose/ne vrste finansijse i"ovine -finansijse institu$ije- odo/ravaju preduzeći"a potro#ače redite' nena"jense redite i osi!urane zaj"ove. e institu$ije stvaraju apital e"itovanje" a$ija' ao i zadu%ivanje"' Finansijski brokeri
Odredene finansijse institu$ije o/avljaju potre/nu /roersu fun$iju. -Kad /roeri spajaju one strane oji"a tre/aju sredstva sa oni"a oje i"aju #tednju' oni ne o/avljaju diretnu fun$iju zaj"odav$a' ne!o djeluju ao a!enti ili posredni$i. - "nvesticione banke su posredni$i uljučeni u prodaju orpora$ijsi& dioni$a i o/vezni$a. Investi$iona /ana je zapravo Finansijsa institu$ija oja upisuje )upuje po fiasnoj $ijeni na fisni datu"* nove &artije od vrijednosti radi dalje prodaje. -#ipotekarna banka- je Finansijsa institu$jja oja upuje &ipotee u $ilju dalje prodaje.
:. ALOKA;IJA S,<6SA=A I O><KI=ANI 1,INOS Aloa$ija sredstava u eono"iji pri"arno se radi na osnovu $ijene izra%ene u očeivano" prinosu -
eono"se jedini$e oje tre/aju sredstva "oraju ponuditi vi#u $ijenu od ostali& da / do/ile.
-Ao se ljudi pona#aju ra$ionalno eono"se jedini$e oje nude najvi#e $ijene i"at će i naj/olje investi$ijse "o!ućnosti iz če!a se "o%e zaljučiti da će se #tednja alo$irati naj/olji "o!ući način. 1ro$es oji" se alo$ira #tednja neprovodi se sa"o na osnovi očeivano! prinosa' već i osnovi rizia.
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
0tr%ivost )ili lividnost* + vrijednosni& papira odnosi se na "o!ućnost vlasnia da je pre u !otovinu -postoje 8 di"enzije utr%ivosti9 -ostvarena $ijena -potre/no vrije"e da se proda i"ovina
O/je di"enzije su povezane tao da je vrlo $esto "o!u$e prodati i"ovinu u rato" period ao je dovoljno sni%ena $ijena 6ospijeće -?artije od vrijednosti oje i"aju sli$an rizi od neizvr#enja o/aveza i sli$nu utr%ivost i oje ne"aju razli%ite porese uti$aje i dalje se "o!u prodavati po razli$iti" prinosi"a. ,azlo! za to je vrije"e
Nai"e dospijeće vrijednosni& papira često "o%e i"ati sna%an učina na očeivani povrat ili prinos -
5to je dulje dospijeće to je veći rizi flutura$ije tr%i#ne vrijednosti &artije od vrijed )zato tre/a investitori"a ponuditi veću pre"iju rizia da /i i& se potalo na ula!anje du!oročne vrijednosne papire*
Oporezivost - Ka"atni pri&od od dr%avni& i "uni$ipalni& &artija od vrijednosti oslo/oden je poreza. e se one na tr%i#tu prodaju uz ni%i prinos do dospijeća ne!o trezorse i orporativn vrednosne &artije isto! dospijeća Oso/ine op$ija - ovdje se raz"atra da li &artija od vrednosti sadr%i op$ijse oso/ine ao sto povla#tena onverzija ili varanti Infla$ija -Sto je vi#a o$eivana infla$ija' visi je no"inalni prinos na &artije od vrijednosti@ a je ni%a o$eivana infla$ija' nizi je no"inalan prinos.
. KON;<1I 1,O;J<N< =,IJ<6NOSI 66
Postoji nekoliko vrsta procjene vrijednosti imovine frmi i to na osnovu 7.nji!ovodstvene vrijednosti 8.ferBtr%i#ne vrijednosti )/roj dioni$a u pro"etu C $ijena dioni$e*
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
Likvidacijska vrijednost je iznos novca koji bi se mogao dobiti kada b
dio imovine prodao izvan poslovne organizacije (ova vrijednost je izra oprečna)
A sa druge strane imamo vrijednost aktivnog preduzeća- to je iznos za ko se preduzeće moglo prodati sve dok kontinuirano posluje.
Te su dvije vrijednosti vrlo rijetko jednake ponekad je i kompanija stv vrijednija !mrtva" nego !#iva".
imovine je računovodstvena vrijed imovine (tro$ak imovine % akumulirana amortizacija). Knjigovodstvena
vrijednost
& druge strane jednaka je razlizi izme'u ukupne imovine preduz njegovi obaveza i prioritetni dionica koje se nalaze u bilansu stanju. Po$to se knjigovodstvena vrijednost temelji na istorijskim vrijednostima mo#e imati vrlo malo veze sa tr#i$nom vrijedno$ću imovine preduzeća.
Tržišna vrijednost je tr#i$na cijena po kojoj se trguje imovinom
otvorenom tr#i$tu. esto se smatra da je tr#i$na vrijednost preduzeća v od likvidacijske vrijednosti ili vrijednosti preduzeća koje uspje$no posluje.
Stvarna vrijednost imovine jeste ona vrijednost koja bi trebala biti ak
korektna procjena temelji na svim relevantnim *aktorima proc vrijednosti imovine zarada budući izgledi menad#ment itd. &tvarna vrijednost je zapravo ekonomska vrijednost
+. ,/010 23045,/6&/0 PAP030
,u#nički vrijednosni papiri su dugoročan izvor fnansiranja i imaju unapr utvr'enu dinamiku novčani tokova.
,u#nički instrumenti obećavaju periodičnu isplatu kupona (prino jednokratnu isplatu glavnice vrijednosti o dospijeću instrumenta postoje i drugi obrasci isplate prinosa. 7bog ove karakteristike običn
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
6snovni du#nički instrument je obveznica. Postoje tri osnovna načina d klasifciraju obveznice8 s ozbirom na mjesto emitovanja9 s obzirom emitenta9 s obzirom na obećani prinos obveznice.
& obzirom na mjesto emitovanja razlikuju se domaće strane i euroobvezn Domaće obveznice % emitovane su zemlji rezidenta u lokalnoj valuti. Strane obveznice % emituju nerezidenti u lokalnoj valuti i euroobveznice % emituju nerezidenti u stranoj valuti.
/a tr#i$tu euroobveznica obično nema registra pa se vlasni$tvo doka posjedovanjem 2P-a. To je neosiguran instrument i plaćanje kupona se jednom godi$nje. &ekundarni promet odvija se putem 6T: tr#i$ta.
ulozi emitenta obveznica mogu se javiti vlade dr#ave 0 dr#avne agen vlade pokrajina 0 lokalne vlade % općine kompanije 0 nacionalne institu poput &vjetske banke. -
4edna od opasnosti kojoj se izla#u investitori koji kupuju obveznice jeste da emitent neće moći izvr$iti obavezu isplate prinosa po obveznici.
1reditni rizik nije isti kod svi grupa emitenata. Tako se vlade smatraju emitentima najni#eg rizika pa čak 0 unutar same dr#ave dok korporativn obveznice nose veći rizik ovisno o kreditnom rejtingu kompanije emitenta
6bveznica sa fksnim iznosom mogu biti obične obveznice sa klauzu opoziva 0 konvertibilne obveznice.
6stale vrste obveznica su obveznice sa varijabilnim prinosom obveznice kupona 0 indeksne obveznice. /a veličinu stope obećanog prinos obveznice utiče dospijeće kreditni rejting emitenta porezni tretman prin u jednoj dr#avi 0 sl. Trezorska nota i obveznica su du#nički instrumenti tr#i$ta kapitala emituje ministarstvo fnansija jedne dr#ave.
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
6bveznica sa opozivom mora ponuditi investitoru veći prinos kompenzaciju za ovu opasnost.
Trezorski instrumenti tr#i$ta kapitala nemaju kreditni rizik jer za garantuje sama dr#ava pa se razlike u prinosima obično pripisuju različi dospijeću 0 različitom stepenu dospijeća 0 likvidnosti.
0nstrumenti dr#avni agencija se koriste u svru fnansiranja odre' sektora ekonomije.
injenica nepostojanja izričite garancije imaju likvidno sekundarno tr# koje uvjetuje ne$to veće prinose na du#ničke instrumente dr#avni agen nego na trezorske note 0 obveznice.
6pćinske obveznice su du#nički instrumenti tr#i$ta kapitala koje em jedinice lokalne samouprave kao $to su općine i gradovi.
1orporativne obveznice omogućuju privatnim kompanijama da posu direktno od investicijske javnosti. 6siguravaju periodično kupone i isp glavnice o dospijeću.
=. 2>A&/010 23045,/6&/0 PAP030
Pod vlasničkim vrijednosnim papirima tr#i$ta kapitala podrazumijevaju trajni izvori fnansiranja eksternog (vanjskog) karaktera koji investitoru o vlasnički donosi 0 imovinska prava upravljačka prava te pravo kupnje.
5misija vlasnički vrijednosni papira je karakteristična isključivo korporacije jer dr#ave općine gradovi vladine agencije 0 drugi ne m emitovati vlasničke instrumente fnansiranja. -
6snovni vlasnički vrijednosni papir je obična dionica.
6bične dionice - 6snovna prava koju nosi obična dionica ogleda se u pr
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
,ok je isplata prinosa na obveznicu investitorima zakonska ob kompanije isplata dividendi dioničarima to nije pa se zato dionica nazi instrumentom sa varijabilnim priodima.
Prioritetna dionica - & druge strane za razliku od obične prioritetna dio ima karakteristike 0 vlasničkog 0 du#ničkog vrijednosnog papira. 6bećava isplata fksnog prinosa. 6vom segmentu najbli#a obveznici dospijeća.
Prioritetne obećavaju dividendu ali ne moraju biti isplaćene ako nema uv 0 takve se nazivaju prioritetne kumulativne 0 moraju biti isplaćen potpunosti prije isplate vlasnicima obični dionica.
,ividende na prioritetne dionice isplaćuju se nakon poreza iz likvidaci mase. -
Postoji vi$e vrsta prioritetni dionica8 kumulativne parcipa prioritetne sa klauzulom opoziva konvertibilne prioritetne dionice se dividend vezuje za tekuću kamatnu stopu 0 neo neparcipativne obveznice.
slučaju likvidacije kompanije dioničari imaju pravo na ono $to ostane imovine nakon isplate svi drugi povjerilaca. 1od kompanija koje uspje$no posluju dioničari imaju pravo na operativnog prioda koji ostaje nakon isplate kamata i poreza. 1onačnu riječ o načinu raspodjele neto dobiti daje skup$tina dionoičara. -
Ako kompanija ode pod stečaj vlasnik obične i prioritetne dionice igubiti najvi$e ono $to je ulo#io.
/ominalna vrijednost dionice je samo broj utvr'en u statutu kompanije či značenje vi$e pravno nego ekonomsko.
?oguć je plasman obični dionica po cijenama većim od nomi vrijednosti. A tako prikupljen kapital iznad nominalne vrijednosti zove dioničarska premija.
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
@. ?6,5>0 235,/62A/4A 6257/0:A % ima$ na trećoj sedmici vje#bi
;<.Prinos do dospijeća (Bield to maturitC) %na trećoj sedmici ;;.?odeli vrednovanja dionica (modeli diskontovani dividendi -,,? i vi$e*azno rasta dividendi)- na četvrtoj sedmici ;D. 30701 0 P30/6& 23045,/6&/6E PAP03A
rinos od ulaganja u neku investiciju tokom odre'enog razdoblja predsta
sve isplate gotovine primljene sa naslova vlasni$tva i promjene u tr#i cijeni podijeljene sa početnom cijenom. 7a običnu dionicu prinos unutar razdoblja mo#emo defnisati kao8 R
=
+( P − P − )
D t
t
t
1
Pt −1
gdje je 3 očekivani prinos a t se odnosi na odre'eno vremensko razdobl pro$losti (budućnosti). ,t je novčana dividenda na kraju vremen razdoblja t dok je Pt cijena dionice u vremenskom razdoblju t i Pt-; cijen vremenskom razdoblju t-;.
!izik je odstupanje stvarnog od očekivanog prinosa. Fto je odstupanje v
ka#e se da je vrijednosni papir rizičniji. 7a različite vrijednosne pa stvarna se stopa prinosa mo#e posmatrati kao slučajna varijabla koja svoju razdiobu vjerovatnosti. 3azdioba vjerovatnosti je skup mog vrijednosti koje mo#e poprimiti slučajna varijabla i pridru#ene vrijedn njiova pojavljivanja.
"čekivani prinos i standardna devijacija
6čekivani prinos8
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
1onvencionalna mjera disperzije ili odstupanja na$eg od očekivanog prio je standardna devijacija. Fto je standardna devijacija prinosa odstupanje je veće pa je i rizik investicije veći. &tandarda devijacija
Koe#cijent varijacije $:2)
-to je mjera relativnog rizika
1oefcijent varijacije je mjera relativne disperzije rizika % mjera rizika jedinici očekivanog prinosa". Fto je koefcijent varijacije (:2) veći relativni rizik investicije veći. ;G. 30701 0 P30/6& 16/T51&T P63TH6>04A 23045,/6&/0I PAP03A 0nvestitori vrlo rijetko ula#u cijelo bogatstvo u samo jednu imovinu ili investiciju. 6ni radije konstrui$u porto*olij ili skup investicjia (porto*olij- kombinacija dvije ili vi$e vrijednosnica ili sredstava).
6čekivani prinos na porto*olij je jednostavno ponderisan prosjek očekivan prinosa na vrijednosne papire koje tvore taj porto*olij. -
Ponderi su jednaki udjelu ukupni sredstava ulo#eni u svaku vrijednosnicu (suma pondera mora biti ;<< posto).
6p$ta *ormula za očekivani prinos na porto*olij je
p
J
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
m je ukupni broj različiti vrijednosnica u porto*oliju. -
1orelacija izme'u prinosa na vrijednosnice čini slo#enim na$e izračunavanje standardne devijacije porto*olija prisiljavajući nas da računamo kovarijansu izme'u prinosa za svaki mogući par kombina vrijednosnica u porto*oliju.
1orelacija izme'u vrijednosnica daje u odre'enoj mjeri mogućnost eliminiranja rizika bez smanjivanja mogućeg prinosa.
&tandardna devijacija porto*olija
&tandardna devijacija razdiobe vjerojatnosti mogući prinosa na porto*oli jeste
LpJ
L jk % (ovo prebaci gore kod Kk)
Edje je m ukupni broj različiti vrijednosnica u porto*oliju9 Kj udio ukupni sredstava investirani u vrijednosnicu j9 Kk udio ukupni sredstava investirani u vrijednosnicu k9 L jk kovarijansa izme'u mogući prinosa za vrijednosnice j i k.
1ovarijansa je statistička mjera koja pokazuje do kojeg se stupnja dvije varijable (npr. Prinosi na vrijednosnice) kreću zajedno.
1ovarijanska mogući prinosa dvije vrijednosnice zapravo mjeri nivo do k
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
Lj - je standardna devijacija za vrijednosni papir j L + je standardna devija$ija za vrijednosni papir - oefi$ijent orela$ije uvije se nalazi u intervalu od -7.G do H7.G pozitivni oefi$ijent orela$ije znači da se prinosi dviju vrijednosni$a reću u isto"e s"jer ne!ativni oefi$ijent orela$ije poazuje da se oni reću u suprotni" s"jerovi"a #to je veza jača oefi$ijent orela$ije je /li%i jednoj od dvije estre"ne vrijednosti
-dakle njegov raspon ide od -;.< (savr$eno negativne korelacije) preko < (nema korelacije) do M;.< (savr$eno pozitivne korelacije). ,iverzifkacija
0deja diverzifkacije je da se rizik rasporedi izm'u različiti oblika imovine investicija. ----1oristi od diverzifkacije u smislu smanjivanja rizika postoje sve dotle dok vrijednosnice nisu savr$eno pozitivno korelirane. -
0nvestiranjem na svjetskim fnansijskim tr#i$tima mo#e se postići diverzifciranost nego investiranjem u vrijednosne papire samo jedn zemlje
&istemski 0 nesistemski rizik
kupan rizik J sistemski rizik (nediverzifcirani ili neizbje#ni) M nesistems rizik (diverzifcirani ili koji se mo#eizbjeći) Prvi dio sistemski rizik nastaje zbog rizični *aktora koji utiču na cijelo tr#i$te- to su promjene u nacionalnom gospodarstvu porezna re*orma usvojena u kongresu ili promjene u svjetskoj energetskoj situaciji (to su koji utječu na sve vrijednosnice i zbog toga se ne mogu diverzifcirati)
,ruga komponenta rizika nesistemski rizik onaj je rizik koji je jedinstve za odre'enu kompaniju ili djelatnost9 on je ovisan o ekonoskim političkim 0 ostalim *aktorima $to utiču na sve vrijednosnice u sistemu
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
tr#i$noj ravnote#i za vrijednosnicu se očekuje da osigura očekivani prin proporcijalan sistemskom riziku-riziku koji se ne mo#e izbjeći diverzifkacij
Fto je sistemski rizik vrijednosnice veći to će investitori očekivati veći prin na vrijednosnicu.
?odel odre'ivanja cijene fnansijske imovine (:A?P) je model koji opisuje vezu izme'u rizika 0 očekivanog prinosa9 u tom je modelu očekivani prinos na vrijednosnicu bezrizična stopa plus premija na osnovu sistemskog rizika vrijednosnice. :A?P model omogućuje uspostavljanje odre'ene veze izme'u rizika 0 veličine premije na rizik koja je potrebna za kompenzaciju rizika. Predpostavke :AP? modela su 8 STr#i$ta kapitala su učinkovita u smislu da su investitori dobro in*ormisani STro$kovi transakcija su niski S /iti jedan investitor nije dovoljno velik da bi uticao na tr#i$nu cijenu dionice SPostoje zanemarive restrikcije na ulaganja S0nvestitori su saglasni o mogćim per*ormansama pojedini v.p. S6čekivanja investitora se temelje na općeprivaćenom razdoblju ulaganja
Karakterističan smjer
je smjer koji opisuje vezu izme'u prinosa na pojedinu vrijednosnicu 0 prin na tr#i$ni porto*olij. /agib tog smjera je beta. M;<D str
eta8 inde sistemskog rizika mjeri osjetljivost prinosa dionice na promjen prinosa tr#i$nog porto*olija. eta je porto*olija jednostavno ponderisani
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
Fto je veća relativna udaljenost tačaka od pravca to je sistemski rizik dio veći8 to znači da prinos dionice ima značajno manju korelaciju s prinosom tr#i$nog porto*olija. Fto je disperzija manja korelacija je veća 0 sistemski rizik je manji. M;<G 15. Markowitzeva vs. Sharpova diverzifikacija Sharpova diverzifkacija
Istraživanja pokazuju da povećavanjem broja dionica u portoliju, pa doda čak i nasumice izabrane dionice, dolazi do smanjenja standardne devijacije portolija.
Okvirno ovoreći, jednako ponderisan portolio sa !" ili vi#e slučajno izabranih dionica će imati relativno mali nesistematski rizi $jeov ukupni rizik će biti samo malo veći neo trži#ni rizik, te je ovakav
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
%izik koji se zadržava i nakon diverzifkacije se zove sistematski rizik, neizbježivi rizik, tj. rizik vezan za trži#te u cjelini, kao #to su npr. in&acija, promjene u poreznoj politici, oraničenja kretanja kapitala, politički rizik i
- Nasuprot to"e' rizi oji se uspje#no otlanja diverzifia$ijo" je nesiste"atsi rizi' tj. iz/je%ivi rizi' )rizi vezan za onretnu o"paniju' ao npr. #traj' neprijateljso preuzi"anje' ostava diretora i sl.*
'eta se posmatra kao standardizirana mjera sistematsko rizika, iz razlo #to stavlja u odnos kovarijansu bilo koje vrijednosno papira u odnosu na trži#ni portolio sa varijansom trži#no portolija. (ao rezultat, ) trži#no portolija iznosi *. Stoa, ako neki vrijednosni papir ima ) veću od *, to znači da ima veći normaliziran sistematski rizik neo #to a ima trži#te, tj. kreće se vi#e volatilno neo cjelokupni trži#ni portolio. - +akav vrijednosni papir opisujemo kao aresivan. ko je ) neko vrijednosno papira manja od *, tada kažemo da se radi o deanzivnom vrijednosnom papiru čiji su prinosi manje volatilni neo trži#te u cjelini.
?A316K0T752A ,025370H01A:04A
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
Općenito se može reći da je imovina koja se drži u portoliju manje rizična od one koje se držI izolovano. -ri analizi rizičnosti portolija potrebno je odrediti osnovne parametre distribucije vjerovatnoće prinosa portolija. +o su očekivani prinos I varijansa standardna devijacija/ portolija.
0arr1 2arko3itz, razvio je proceduru odabira efkasnih portolija, tj. -orto koja dominiraju nad druim moućim portolijima. 4fkasnim smatramo ona portolija koja za poznati prinos imaju najmanji rizik, odnosno ona portolija koja za poznati rizik imaju najveći prinos.
Set investicijskih prilika kod ulaanja u dvije dionice ome5en je sa tri prav linije, koje prolaze tačkama , ' i 6. 7a sve vrijednosti koefcijenta korelacije izme5u 8* i *, set investicijskih
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
- ko kombinujemo ova dva vrijednosna
papira, dobijamo neku od linija koja spaja tačke i ', ovisno o koefcijentu korelacije izme5u prinosa na dionicu i dionicu '. - (ada suprinosi dionice I ' perektno pozitivno korelirani < *, skup moućih portolija kod ulaanja u ove dvije dionice je prava lin izme5u tačaka i '. =vijek kada je koefcijent korelacije manji od >*, postoji neka korist od kreiranja portolija, tj. imamo učinak diverzifkacije, koji se oleda u zakrivljenosti linije seta moućih portolija, a ovaj eekat nazivamo 2arko3itzevom diverzfkacijom.
%izik portolija je tako sve manji #to je korelacijski koefcijent bliži 8*. Skup moućih portolija kod ulaanja udionica I ' za slučaj perektne neativ korelacije < ?*, je predstavljen linijama izme5u tačaka i 6, te 6 I '. = ovom slučaju učinak diverzfkacije je maksimalan.
+ačke 6, @, 4 i A su donja ranica efkasne linije efkasno skupa, efkasn portolija/. @iverzifkacija rizika se postiće uspje#nim kombiniranjem vrijednosnih papira.
=spje#no kombiniranje vrijednosni papira se postiće tako $to se odabir
vrijednosni papiri koji su svaki sa svakim slabo korelirani odnosno čiji se prinosi kreću inverzno. $%. Securit& 'arket (ine )S'(*
Elavni rizik koji je povezan sa dionicom postaje njezin sistemski rizik. Fto beta dionice veća to je veći odnosni rizik 0 prinos te dionice. Ako pretpostavimo da je nesistemski rizik diverzifciran onda je stopa prinosa za dionicu j8 J3* M(
-3* )U j
m
Edje je 3* bezrizična stopa
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
,rugim riječima stopa prinosa za dionicu jednaka je tr#i$nom prinosu za bezrizičnu investiciju plus premija za rizik.
&?>- smjer tr#i$ni vrijednosnica je smjer koji opisuje linearnu vezu izme' očekivani stopa prinosa za pojedine vrijednosnice 0 porto*olije 0 sistemsk rizika (mjerena betom). Ta linearna veza poznata je kao smjer tr#i$ni vrijednosnica. ak i kada ne postoji rizik investitori će ipak očekivati da budu kompenzirani za vremensku vrijednost novca.
1ako raste rizik i stopa prinosa raste83izik V JW &topa prinosa Xeta (ind sistemskog rizika) mjeri osjetljivost prinosa dionice napromjene prinosa tr#. port*olia. Ako je8
;. Y J ; JW dodatni prinos na dionicu se mijenja proporcionalno sadodatn prinosom natr#. port*olio tj. dionica ima jednak sistemskirizik kao i cijelo tr#i$te
D. Y W ; JW dodatni prinos na dionicu se mijenja br#e od dodatnogprinos tr#. port*. tj. onaima veći sistemski rizik nego cijelo tr#i$te
G. Y Z ; JW dodatni prinos dionice se mijenja sporije od dodatnogprinosa port*. tj.dionica se zove [[de*enzivna investicija [[Fto je veća disperzija tač oko karakter. smjerato je sistemski rizik veći tj. prinos od dionice ima značajno manju korelaciju s prinosomtr#. port*olia :rveno provjeri
;+. &TA2620 0/25&T0T63A P35?A 30701
2rijednost investicije je odre'ena kombinacijom slijedeća tri *aktora veličinom anticipirani prinosa (D) datumom kada će prinosi biti primlje
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
Prinos proteklog perioda ulaganja je u pravilu poznat. Prinos budućeg per ulaganja je neizvjestan a mo#emo ga opisati distribucijom vjerovatnoće. Eotovo svaka investicija je povezana sa odre'enim stepenom rizika defni$emo kao kvantifciranu neizvjesnost. Prisutnost rizika znači moguće vi$e isoda ne samo jedan.
1od ulaganja u vrijednosne papire rizik je vjerovatnoća da će stvarni pr odstupiti od očekivanog. &toga se rizik defni$e i kao neizvjes predvi'anja ili potencijal pravljenja gre$ke u predvi'anju.
/a tr#i$tu kapitala veoma je te$ko naći investitora koji je ulo#io raspolo#iv novac u samo jedan vrijednosni papir. mjesto toga investitora pretenduje da investira u diverzifcirani port*olio vrijedno papira. - 3azlozi za to le#e prije svega u činjenici da svi investitor ostvarivanju visoki prinosa na svoje investicije s jedne strane do druge strane većina nji ne pokazuje spremnost za preuzi visokog rizika koji je povezan sa visokim prinosima. ,rugim riječi većina investitora pokazuje odre'eni stepen averzije prema riziku.
5kvivalent sigurnosti (64) je iznos gotovine koji bi neko za sigurnost zatijevao u odre'enom trenutku koji bi ga učinio indi*erentnim - izme'u sigurnog iznosa i očekivanog iznosa uz rizik u istom vremenskom trenutku
5kvivalent sigurnosti W 6čekivana vrijednost postoji &klonost prema riz
5kvivalent sigurnosti J 6čekivana vrijednost postoji 3avnodu$nost prem riziku 5kvivalent sigurnosti Z 6čekivana vrijednost /esklonost prema riziku /esklonost prema rizika je izraz koji se upotrebljava za investitora koji za rizik zatjeva i veći očekivani prinos. -
&toga rizičnije investicije moraju ponuditi veće očekivane prinos manje rizični investicija da bi ljudi u nji ulagali.
,a bi ste imali manji rizik morate privatiti one investicije koje imaju ma
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Print
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
4. FINANSIJSKA OKOLINA
- Sva preduzeća na različite načine posluju unutar finansijso! siste"a oji se sastoji od "n institu$ija itr%i#ta.
-Kad preduzeće privre"eno investira neativna sredstva u utr%ive &artije od vrednosti' ono i diretan ontat s finansijsi" tr%i#ti"a.
-#to je zani"ljivo od finansijsi& tr%i#ta jeste činjeni$a da se poslovna preduzeća preduzeć a uvije na jedna sa dru!i"a na tr%i#ti"a proizvoda' a na finansijsi" tr%i#ti"a tr%i#ti"a ona "oraju nepreidno sara(ivati Svrha finansijskih tržišta
Svr&a finansijsi& tr%i#ta je efiasna aloa$ija #tednje rajnji" orisni$i"a. -
Finansijsa Finansijsa i"ovina i"ovina stvara stvara se sa"o sa"o onda ad su su investi$ investi$ije ije eono"sejed eono"sejedini$e ini$e u "aterijalnu )realnu* i"ovinu veće od #tednje' pa se ta razlia finansira pozaj"ljivan ili izdavanje" dioni$a )a podrazu"jeva se da je i dru!a strana voljna da pozaj"i* + o odnos zaj"opri"$a i zaj"odav$a odre(uje kamata
-,az"jena sredstava evidentira na o"adi"a papira pap ira ili &artija od vrednosti oje su finansijs imovina imaoca i finansijsa obaveza izdavaoca. Finansijka tržišta
to nisu tolio fiziča "jesta' ne!o su to vi#e "e&aniz"i za us"jeravanje #tednje onačni" investitori"a u realnu )"aterijalnu* i"ovinu -
Fina Finans nsij ijs saa tr%i tr%i#t #taa "o!u "o!u se se podi podije jeli liti ti na na
•
r%i#te Nov$a i
•
r%i#te Kapitala
r%i#te nov$a odnosi se naupovinu i prodaju ratoro$ni& vladini& vlad ini& i orporativni& du%nič &artija od vrijednosti )oje dospijevaju prije ne!o sto istene !odina*. r%i#te apitala se /avi du!oročni" du%niči" ivlasniči" o/vezni$a"a i dioni$a"a.
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Na seundarno" tr%i#tu se upuju i prodaju već postojeće vrijednosne papire. A transa$ije postojeći" vrijednosni" papiri"a ne osiguravaju dodatna sredstva za finansiranje apitaln investi$ija. Finansijski posrednici
o o sredstava od #tedi#a a investitori"a u realnu i"ovinu "o%e "o% e /iti direktan' a ao postoj finansijsi posredni$i taj to "o%e /iti i indirektan.
Finansijsi 1osredni$i - su finansijse institu$ije oje pri"aju nova$ od #tedi#a i ta sredstva oriste za odo/ravanje zaj"ova za dru!e finansijse investi$ije u nji&ovo i"e.
Finansijsi posredni$i se sastoje od finansijsi& institu$ija ao #to su Ko"er$ijalne ane' 5tedne Institu$ije' Osi!uravajuća 6ru#tva' 1enzijsiFondovi' Finansijse Institu$ije i 0zaja" Fondovi. -
Finansijsi Finansijsi posredni$i posredni$i upuju diretne diretne )pri"a )pri"arne* rne* vrijednosne vrijednosne papire papire i za za uuzvrat zvrat jav izdaju svoje vlastite indiretne )seundarne* vrijednosne papire.
7. Depozitne institucije + o"er$ijalne /ane najva%niji su izvor sredstava za preduze $ijelini.
ane od pojedina$a' o"panija i vlada pri"aju depozite )po vi(enju i oročene*' te za uzvra odo/ravaju zaj"ove. 8. Osiguravajuća društva + postoje dvije vrste osi!uravajući& dru#tava9 dru#tva za osi!uravanje i"ovine i dru#tva za %ivotno osi!uranje -osi!uravajuća dru#tva stvaraju reserve priupljeni" sredstvi"a od uplata pre"ija oja se asnije investiraju u finansijsu i"ovinu -dru#tva za osi!uranje od nepo!oda + osi!uravaju protiv po%ara' ra(a' pro"etni& i slični& nez!oda -dru#tva za %ivotno osi!uranje- osi!uravaju protiv s"rtni& slučajeva . Osta!i finansijski posrednici -
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
0 fazi au"ula$ije ne oporezuje se nova$ oji uplaću' a ada se isplaćuju onda se oporezuje pri"atelj. -uzaja"ni investi$ijsi fondovi-ovavi fondovi pri"aju nova$ oji ula%u pojedin$i te !a investiraju u pose/ne vrste finansijse i"ovine -finansijse institu$ije- odo/ravaju preduzeći"a potro#ače redite' nena"jense redite i osi!urane zaj"ove. e institu$ije stvaraju apital e"itovanje" a$ija' ao i zadu%ivanje"' Finansijski brokeri
Odredene finansijse institu$ije o/avljaju potre/nu /roersu fun$iju. -Kad /roeri spajaju one strane oji"a tre/aju sredstva sa oni"a oje i"aju #tednju' oni ne o/avljaju diretnu fun$iju zaj"odav$a' ne!o djeluju ao a!enti ili posredni$i. - "nvesticione banke su posredni$i uljučeni u prodaju orpora$ijsi& dioni$a i o/vezni$a. Investi$iona /ana je zapravo Finansijsa institu$ija oja upisuje )upuje po fiasnoj $ijeni na fisni datu"* nove &artije od vrijednosti radi dalje prodaje. -#ipotekarna banka- je Finansijsa institu$jja oja upuje &ipotee u $ilju dalje prodaje.
:. ALOKA;IJA S,<6SA=A I O><KI=ANI 1,INOS Aloa$ija sredstava u eono"iji pri"arno se radi na osnovu $ijene izra%ene u očeivano" prinosu -
eono"se jedini$e oje tre/aju sredstva "oraju ponuditi vi#u $ijenu od ostali& da / do/ile.
-Ao se ljudi pona#aju ra$ionalno eono"se jedini$e oje nude najvi#e $ijene i"at će i naj/olje investi$ijse "o!ućnosti iz če!a se "o%e zaljučiti da će se #tednja alo$irati naj/olji "o!ući način. 1ro$es oji" se alo$ira #tednja neprovodi se sa"o na osnovi očeivano! prinosa' već i osnovi rizia.
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
0tr%ivost )ili lividnost* + vrijednosni& papira odnosi se na "o!ućnost vlasnia da je pre u !otovinu -postoje 8 di"enzije utr%ivosti9 -ostvarena $ijena -potre/no vrije"e da se proda i"ovina
O/je di"enzije su povezane tao da je vrlo $esto "o!u$e prodati i"ovinu u rato" period ao je dovoljno sni%ena $ijena 6ospijeće -?artije od vrijednosti oje i"aju sli$an rizi od neizvr#enja o/aveza i sli$nu utr%ivost i oje ne"aju razli%ite porese uti$aje i dalje se "o!u prodavati po razli$iti" prinosi"a. ,azlo! za to je vrije"e
Nai"e dospijeće vrijednosni& papira često "o%e i"ati sna%an učina na očeivani povrat ili prinos -
5to je dulje dospijeće to je veći rizi flutura$ije tr%i#ne vrijednosti &artije od vrijed )zato tre/a investitori"a ponuditi veću pre"iju rizia da /i i& se potalo na ula!anje du!oročne vrijednosne papire*
Oporezivost - Ka"atni pri&od od dr%avni& i "uni$ipalni& &artija od vrijednosti oslo/oden je poreza. e se one na tr%i#tu prodaju uz ni%i prinos do dospijeća ne!o trezorse i orporativn vrednosne &artije isto! dospijeća Oso/ine op$ija - ovdje se raz"atra da li &artija od vrednosti sadr%i op$ijse oso/ine ao sto povla#tena onverzija ili varanti Infla$ija -Sto je vi#a o$eivana infla$ija' visi je no"inalni prinos na &artije od vrijednosti@ a je ni%a o$eivana infla$ija' nizi je no"inalan prinos.
. KON;<1I 1,O;J<N< =,IJ<6NOSI 66
Postoji nekoliko vrsta procjene vrijednosti imovine frmi i to na osnovu 7.nji!ovodstvene vrijednosti 8.ferBtr%i#ne vrijednosti )/roj dioni$a u pro"etu C $ijena dioni$e*
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Likvidacijska vrijednost je iznos novca koji bi se mogao dobiti kada b
dio imovine prodao izvan poslovne organizacije (ova vrijednost je izra oprečna)
A sa druge strane imamo vrijednost aktivnog preduzeća- to je iznos za ko se preduzeće moglo prodati sve dok kontinuirano posluje.
Te su dvije vrijednosti vrlo rijetko jednake ponekad je i kompanija stv vrijednija !mrtva" nego !#iva".
imovine je računovodstvena vrijed imovine (tro$ak imovine % akumulirana amortizacija). Knjigovodstvena
vrijednost
& druge strane jednaka je razlizi izme'u ukupne imovine preduz njegovi obaveza i prioritetni dionica koje se nalaze u bilansu stanju. Po$to se knjigovodstvena vrijednost temelji na istorijskim vrijednostima mo#e imati vrlo malo veze sa tr#i$nom vrijedno$ću imovine preduzeća.
Tržišna vrijednost je tr#i$na cijena po kojoj se trguje imovinom
otvorenom tr#i$tu. esto se smatra da je tr#i$na vrijednost preduzeća v od likvidacijske vrijednosti ili vrijednosti preduzeća koje uspje$no posluje.
Stvarna vrijednost imovine jeste ona vrijednost koja bi trebala biti ak
korektna procjena temelji na svim relevantnim *aktorima proc vrijednosti imovine zarada budući izgledi menad#ment itd. &tvarna vrijednost je zapravo ekonomska vrijednost
+. ,/010 23045,/6&/0 PAP030
,u#nički vrijednosni papiri su dugoročan izvor fnansiranja i imaju unapr utvr'enu dinamiku novčani tokova.
,u#nički instrumenti obećavaju periodičnu isplatu kupona (prino jednokratnu isplatu glavnice vrijednosti o dospijeću instrumenta postoje i drugi obrasci isplate prinosa. 7bog ove karakteristike običn
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
6snovni du#nički instrument je obveznica. Postoje tri osnovna načina d klasifciraju obveznice8 s ozbirom na mjesto emitovanja9 s obzirom emitenta9 s obzirom na obećani prinos obveznice.
& obzirom na mjesto emitovanja razlikuju se domaće strane i euroobvezn Domaće obveznice % emitovane su zemlji rezidenta u lokalnoj valuti. Strane obveznice % emituju nerezidenti u lokalnoj valuti i euroobveznice % emituju nerezidenti u stranoj valuti.
/a tr#i$tu euroobveznica obično nema registra pa se vlasni$tvo doka posjedovanjem 2P-a. To je neosiguran instrument i plaćanje kupona se jednom godi$nje. &ekundarni promet odvija se putem 6T: tr#i$ta.
ulozi emitenta obveznica mogu se javiti vlade dr#ave 0 dr#avne agen vlade pokrajina 0 lokalne vlade % općine kompanije 0 nacionalne institu poput &vjetske banke. -
4edna od opasnosti kojoj se izla#u investitori koji kupuju obveznice jeste da emitent neće moći izvr$iti obavezu isplate prinosa po obveznici.
1reditni rizik nije isti kod svi grupa emitenata. Tako se vlade smatraju emitentima najni#eg rizika pa čak 0 unutar same dr#ave dok korporativn obveznice nose veći rizik ovisno o kreditnom rejtingu kompanije emitenta
6bveznica sa fksnim iznosom mogu biti obične obveznice sa klauzu opoziva 0 konvertibilne obveznice.
6stale vrste obveznica su obveznice sa varijabilnim prinosom obveznice kupona 0 indeksne obveznice. /a veličinu stope obećanog prinos obveznice utiče dospijeće kreditni rejting emitenta porezni tretman prin u jednoj dr#avi 0 sl. Trezorska nota i obveznica su du#nički instrumenti tr#i$ta kapitala emituje ministarstvo fnansija jedne dr#ave.
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
6bveznica sa opozivom mora ponuditi investitoru veći prinos kompenzaciju za ovu opasnost.
Trezorski instrumenti tr#i$ta kapitala nemaju kreditni rizik jer za garantuje sama dr#ava pa se razlike u prinosima obično pripisuju različi dospijeću 0 različitom stepenu dospijeća 0 likvidnosti.
0nstrumenti dr#avni agencija se koriste u svru fnansiranja odre' sektora ekonomije.
injenica nepostojanja izričite garancije imaju likvidno sekundarno tr# koje uvjetuje ne$to veće prinose na du#ničke instrumente dr#avni agen nego na trezorske note 0 obveznice.
6pćinske obveznice su du#nički instrumenti tr#i$ta kapitala koje em jedinice lokalne samouprave kao $to su općine i gradovi.
1orporativne obveznice omogućuju privatnim kompanijama da posu direktno od investicijske javnosti. 6siguravaju periodično kupone i isp glavnice o dospijeću.
=. 2>A&/010 23045,/6&/0 PAP030
Pod vlasničkim vrijednosnim papirima tr#i$ta kapitala podrazumijevaju trajni izvori fnansiranja eksternog (vanjskog) karaktera koji investitoru o vlasnički donosi 0 imovinska prava upravljačka prava te pravo kupnje.
5misija vlasnički vrijednosni papira je karakteristična isključivo korporacije jer dr#ave općine gradovi vladine agencije 0 drugi ne m emitovati vlasničke instrumente fnansiranja. -
6snovni vlasnički vrijednosni papir je obična dionica.
6bične dionice - 6snovna prava koju nosi obična dionica ogleda se u pr
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
,ok je isplata prinosa na obveznicu investitorima zakonska ob kompanije isplata dividendi dioničarima to nije pa se zato dionica nazi instrumentom sa varijabilnim priodima.
Prioritetna dionica - & druge strane za razliku od obične prioritetna dio ima karakteristike 0 vlasničkog 0 du#ničkog vrijednosnog papira. 6bećava isplata fksnog prinosa. 6vom segmentu najbli#a obveznici dospijeća.
Prioritetne obećavaju dividendu ali ne moraju biti isplaćene ako nema uv 0 takve se nazivaju prioritetne kumulativne 0 moraju biti isplaćen potpunosti prije isplate vlasnicima obični dionica.
,ividende na prioritetne dionice isplaćuju se nakon poreza iz likvidaci mase. -
Postoji vi$e vrsta prioritetni dionica8 kumulativne parcipa prioritetne sa klauzulom opoziva konvertibilne prioritetne dionice se dividend vezuje za tekuću kamatnu stopu 0 neo neparcipativne obveznice.
slučaju likvidacije kompanije dioničari imaju pravo na ono $to ostane imovine nakon isplate svi drugi povjerilaca. 1od kompanija koje uspje$no posluju dioničari imaju pravo na operativnog prioda koji ostaje nakon isplate kamata i poreza. 1onačnu riječ o načinu raspodjele neto dobiti daje skup$tina dionoičara. -
Ako kompanija ode pod stečaj vlasnik obične i prioritetne dionice igubiti najvi$e ono $to je ulo#io.
/ominalna vrijednost dionice je samo broj utvr'en u statutu kompanije či značenje vi$e pravno nego ekonomsko.
?oguć je plasman obični dionica po cijenama većim od nomi vrijednosti. A tako prikupljen kapital iznad nominalne vrijednosti zove dioničarska premija.
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
@. ?6,5>0 235,/62A/4A 6257/0:A % ima$ na trećoj sedmici vje#bi
;<.Prinos do dospijeća (Bield to maturitC) %na trećoj sedmici ;;.?odeli vrednovanja dionica (modeli diskontovani dividendi -,,? i vi$e*azno rasta dividendi)- na četvrtoj sedmici ;D. 30701 0 P30/6& 23045,/6&/6E PAP03A
rinos od ulaganja u neku investiciju tokom odre'enog razdoblja predsta
sve isplate gotovine primljene sa naslova vlasni$tva i promjene u tr#i cijeni podijeljene sa početnom cijenom. 7a običnu dionicu prinos unutar razdoblja mo#emo defnisati kao8 R
=
+( P − P − )
D t
t
t
1
Pt −1
gdje je 3 očekivani prinos a t se odnosi na odre'eno vremensko razdobl pro$losti (budućnosti). ,t je novčana dividenda na kraju vremen razdoblja t dok je Pt cijena dionice u vremenskom razdoblju t i Pt-; cijen vremenskom razdoblju t-;.
!izik je odstupanje stvarnog od očekivanog prinosa. Fto je odstupanje v
ka#e se da je vrijednosni papir rizičniji. 7a različite vrijednosne pa stvarna se stopa prinosa mo#e posmatrati kao slučajna varijabla koja svoju razdiobu vjerovatnosti. 3azdioba vjerovatnosti je skup mog vrijednosti koje mo#e poprimiti slučajna varijabla i pridru#ene vrijedn njiova pojavljivanja.
"čekivani prinos i standardna devijacija
6čekivani prinos8
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
1onvencionalna mjera disperzije ili odstupanja na$eg od očekivanog prio je standardna devijacija. Fto je standardna devijacija prinosa odstupanje je veće pa je i rizik investicije veći. &tandarda devijacija
Koe#cijent varijacije $:2)
-to je mjera relativnog rizika
1oefcijent varijacije je mjera relativne disperzije rizika % mjera rizika jedinici očekivanog prinosa". Fto je koefcijent varijacije (:2) veći relativni rizik investicije veći. ;G. 30701 0 P30/6& 16/T51&T P63TH6>04A 23045,/6&/0I PAP03A 0nvestitori vrlo rijetko ula#u cijelo bogatstvo u samo jednu imovinu ili investiciju. 6ni radije konstrui$u porto*olij ili skup investicjia (porto*olij- kombinacija dvije ili vi$e vrijednosnica ili sredstava).
6čekivani prinos na porto*olij je jednostavno ponderisan prosjek očekivan prinosa na vrijednosne papire koje tvore taj porto*olij. -
Ponderi su jednaki udjelu ukupni sredstava ulo#eni u svaku vrijednosnicu (suma pondera mora biti ;<< posto).
6p$ta *ormula za očekivani prinos na porto*olij je
p
J
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
m je ukupni broj različiti vrijednosnica u porto*oliju. -
1orelacija izme'u prinosa na vrijednosnice čini slo#enim na$e izračunavanje standardne devijacije porto*olija prisiljavajući nas da računamo kovarijansu izme'u prinosa za svaki mogući par kombina vrijednosnica u porto*oliju.
1orelacija izme'u vrijednosnica daje u odre'enoj mjeri mogućnost eliminiranja rizika bez smanjivanja mogućeg prinosa.
&tandardna devijacija porto*olija
&tandardna devijacija razdiobe vjerojatnosti mogući prinosa na porto*oli jeste
LpJ
L jk % (ovo prebaci gore kod Kk)
Edje je m ukupni broj različiti vrijednosnica u porto*oliju9 Kj udio ukupni sredstava investirani u vrijednosnicu j9 Kk udio ukupni sredstava investirani u vrijednosnicu k9 L jk kovarijansa izme'u mogući prinosa za vrijednosnice j i k.
1ovarijansa je statistička mjera koja pokazuje do kojeg se stupnja dvije varijable (npr. Prinosi na vrijednosnice) kreću zajedno.
1ovarijanska mogući prinosa dvije vrijednosnice zapravo mjeri nivo do k
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Lj - je standardna devijacija za vrijednosni papir j L + je standardna devija$ija za vrijednosni papir - oefi$ijent orela$ije uvije se nalazi u intervalu od -7.G do H7.G pozitivni oefi$ijent orela$ije znači da se prinosi dviju vrijednosni$a reću u isto"e s"jer ne!ativni oefi$ijent orela$ije poazuje da se oni reću u suprotni" s"jerovi"a #to je veza jača oefi$ijent orela$ije je /li%i jednoj od dvije estre"ne vrijednosti
-dakle njegov raspon ide od -;.< (savr$eno negativne korelacije) preko < (nema korelacije) do M;.< (savr$eno pozitivne korelacije). ,iverzifkacija
0deja diverzifkacije je da se rizik rasporedi izm'u različiti oblika imovine investicija. ----1oristi od diverzifkacije u smislu smanjivanja rizika postoje sve dotle dok vrijednosnice nisu savr$eno pozitivno korelirane. -
0nvestiranjem na svjetskim fnansijskim tr#i$tima mo#e se postići diverzifciranost nego investiranjem u vrijednosne papire samo jedn zemlje
&istemski 0 nesistemski rizik
kupan rizik J sistemski rizik (nediverzifcirani ili neizbje#ni) M nesistems rizik (diverzifcirani ili koji se mo#eizbjeći) Prvi dio sistemski rizik nastaje zbog rizični *aktora koji utiču na cijelo tr#i$te- to su promjene u nacionalnom gospodarstvu porezna re*orma usvojena u kongresu ili promjene u svjetskoj energetskoj situaciji (to su koji utječu na sve vrijednosnice i zbog toga se ne mogu diverzifcirati)
,ruga komponenta rizika nesistemski rizik onaj je rizik koji je jedinstve za odre'enu kompaniju ili djelatnost9 on je ovisan o ekonoskim političkim 0 ostalim *aktorima $to utiču na sve vrijednosnice u sistemu
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
tr#i$noj ravnote#i za vrijednosnicu se očekuje da osigura očekivani prin proporcijalan sistemskom riziku-riziku koji se ne mo#e izbjeći diverzifkacij
Fto je sistemski rizik vrijednosnice veći to će investitori očekivati veći prin na vrijednosnicu.
?odel odre'ivanja cijene fnansijske imovine (:A?P) je model koji opisuje vezu izme'u rizika 0 očekivanog prinosa9 u tom je modelu očekivani prinos na vrijednosnicu bezrizična stopa plus premija na osnovu sistemskog rizika vrijednosnice. :A?P model omogućuje uspostavljanje odre'ene veze izme'u rizika 0 veličine premije na rizik koja je potrebna za kompenzaciju rizika. Predpostavke :AP? modela su 8 STr#i$ta kapitala su učinkovita u smislu da su investitori dobro in*ormisani STro$kovi transakcija su niski S /iti jedan investitor nije dovoljno velik da bi uticao na tr#i$nu cijenu dionice SPostoje zanemarive restrikcije na ulaganja S0nvestitori su saglasni o mogćim per*ormansama pojedini v.p. S6čekivanja investitora se temelje na općeprivaćenom razdoblju ulaganja
Karakterističan smjer
je smjer koji opisuje vezu izme'u prinosa na pojedinu vrijednosnicu 0 prin na tr#i$ni porto*olij. /agib tog smjera je beta. M;<D str
eta8 inde sistemskog rizika mjeri osjetljivost prinosa dionice na promjen prinosa tr#i$nog porto*olija. eta je porto*olija jednostavno ponderisani
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Fto je veća relativna udaljenost tačaka od pravca to je sistemski rizik dio veći8 to znači da prinos dionice ima značajno manju korelaciju s prinosom tr#i$nog porto*olija. Fto je disperzija manja korelacija je veća 0 sistemski rizik je manji. M;<G 15. Markowitzeva vs. Sharpova diverzifikacija Sharpova diverzifkacija
Istraživanja pokazuju da povećavanjem broja dionica u portoliju, pa doda čak i nasumice izabrane dionice, dolazi do smanjenja standardne devijacije portolija.
Okvirno ovoreći, jednako ponderisan portolio sa !" ili vi#e slučajno izabranih dionica će imati relativno mali nesistematski rizi $jeov ukupni rizik će biti samo malo veći neo trži#ni rizik, te je ovakav
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
%izik koji se zadržava i nakon diverzifkacije se zove sistematski rizik, neizbježivi rizik, tj. rizik vezan za trži#te u cjelini, kao #to su npr. in&acija, promjene u poreznoj politici, oraničenja kretanja kapitala, politički rizik i
- Nasuprot to"e' rizi oji se uspje#no otlanja diverzifia$ijo" je nesiste"atsi rizi' tj. iz/je%ivi rizi' )rizi vezan za onretnu o"paniju' ao npr. #traj' neprijateljso preuzi"anje' ostava diretora i sl.*
'eta se posmatra kao standardizirana mjera sistematsko rizika, iz razlo #to stavlja u odnos kovarijansu bilo koje vrijednosno papira u odnosu na trži#ni portolio sa varijansom trži#no portolija. (ao rezultat, ) trži#no portolija iznosi *. Stoa, ako neki vrijednosni papir ima ) veću od *, to znači da ima veći normaliziran sistematski rizik neo #to a ima trži#te, tj. kreće se vi#e volatilno neo cjelokupni trži#ni portolio. - +akav vrijednosni papir opisujemo kao aresivan. ko je ) neko vrijednosno papira manja od *, tada kažemo da se radi o deanzivnom vrijednosnom papiru čiji su prinosi manje volatilni neo trži#te u cjelini.
?A316K0T752A ,025370H01A:04A
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Općenito se može reći da je imovina koja se drži u portoliju manje rizična od one koje se držI izolovano. -ri analizi rizičnosti portolija potrebno je odrediti osnovne parametre distribucije vjerovatnoće prinosa portolija. +o su očekivani prinos I varijansa standardna devijacija/ portolija.
0arr1 2arko3itz, razvio je proceduru odabira efkasnih portolija, tj. -orto koja dominiraju nad druim moućim portolijima. 4fkasnim smatramo ona portolija koja za poznati prinos imaju najmanji rizik, odnosno ona portolija koja za poznati rizik imaju najveći prinos.
Set investicijskih prilika kod ulaanja u dvije dionice ome5en je sa tri prav linije, koje prolaze tačkama , ' i 6. 7a sve vrijednosti koefcijenta korelacije izme5u 8* i *, set investicijskih
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
- ko kombinujemo ova dva vrijednosna
papira, dobijamo neku od linija koja spaja tačke i ', ovisno o koefcijentu korelacije izme5u prinosa na dionicu i dionicu '. - (ada suprinosi dionice I ' perektno pozitivno korelirani < *, skup moućih portolija kod ulaanja u ove dvije dionice je prava lin izme5u tačaka i '. =vijek kada je koefcijent korelacije manji od >*, postoji neka korist od kreiranja portolija, tj. imamo učinak diverzifkacije, koji se oleda u zakrivljenosti linije seta moućih portolija, a ovaj eekat nazivamo 2arko3itzevom diverzfkacijom.
%izik portolija je tako sve manji #to je korelacijski koefcijent bliži 8*. Skup moućih portolija kod ulaanja udionica I ' za slučaj perektne neativ korelacije < ?*, je predstavljen linijama izme5u tačaka i 6, te 6 I '. = ovom slučaju učinak diverzfkacije je maksimalan.
+ačke 6, @, 4 i A su donja ranica efkasne linije efkasno skupa, efkasn portolija/. @iverzifkacija rizika se postiće uspje#nim kombiniranjem vrijednosnih papira.
=spje#no kombiniranje vrijednosni papira se postiće tako $to se odabir
vrijednosni papiri koji su svaki sa svakim slabo korelirani odnosno čiji se prinosi kreću inverzno. $%. Securit& 'arket (ine )S'(*
Elavni rizik koji je povezan sa dionicom postaje njezin sistemski rizik. Fto beta dionice veća to je veći odnosni rizik 0 prinos te dionice. Ako pretpostavimo da je nesistemski rizik diverzifciran onda je stopa prinosa za dionicu j8 J3* M(
-3* )U j
m
Edje je 3* bezrizična stopa
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
,rugim riječima stopa prinosa za dionicu jednaka je tr#i$nom prinosu za bezrizičnu investiciju plus premija za rizik.
&?>- smjer tr#i$ni vrijednosnica je smjer koji opisuje linearnu vezu izme' očekivani stopa prinosa za pojedine vrijednosnice 0 porto*olije 0 sistemsk rizika (mjerena betom). Ta linearna veza poznata je kao smjer tr#i$ni vrijednosnica. ak i kada ne postoji rizik investitori će ipak očekivati da budu kompenzirani za vremensku vrijednost novca.
1ako raste rizik i stopa prinosa raste83izik V JW &topa prinosa Xeta (ind sistemskog rizika) mjeri osjetljivost prinosa dionice napromjene prinosa tr#. port*olia. Ako je8
;. Y J ; JW dodatni prinos na dionicu se mijenja proporcionalno sadodatn prinosom natr#. port*olio tj. dionica ima jednak sistemskirizik kao i cijelo tr#i$te
D. Y W ; JW dodatni prinos na dionicu se mijenja br#e od dodatnogprinos tr#. port*. tj. onaima veći sistemski rizik nego cijelo tr#i$te
G. Y Z ; JW dodatni prinos dionice se mijenja sporije od dodatnogprinosa port*. tj.dionica se zove [[de*enzivna investicija [[Fto je veća disperzija tač oko karakter. smjerato je sistemski rizik veći tj. prinos od dionice ima značajno manju korelaciju s prinosomtr#. port*olia :rveno provjeri
;+. &TA2620 0/25&T0T63A P35?A 30701
2rijednost investicije je odre'ena kombinacijom slijedeća tri *aktora veličinom anticipirani prinosa (D) datumom kada će prinosi biti primlje
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Prinos proteklog perioda ulaganja je u pravilu poznat. Prinos budućeg per ulaganja je neizvjestan a mo#emo ga opisati distribucijom vjerovatnoće. Eotovo svaka investicija je povezana sa odre'enim stepenom rizika defni$emo kao kvantifciranu neizvjesnost. Prisutnost rizika znači moguće vi$e isoda ne samo jedan.
1od ulaganja u vrijednosne papire rizik je vjerovatnoća da će stvarni pr odstupiti od očekivanog. &toga se rizik defni$e i kao neizvjes predvi'anja ili potencijal pravljenja gre$ke u predvi'anju.
/a tr#i$tu kapitala veoma je te$ko naći investitora koji je ulo#io raspolo#iv novac u samo jedan vrijednosni papir. mjesto toga investitora pretenduje da investira u diverzifcirani port*olio vrijedno papira. - 3azlozi za to le#e prije svega u činjenici da svi investitor ostvarivanju visoki prinosa na svoje investicije s jedne strane do druge strane većina nji ne pokazuje spremnost za preuzi visokog rizika koji je povezan sa visokim prinosima. ,rugim riječi većina investitora pokazuje odre'eni stepen averzije prema riziku.
5kvivalent sigurnosti (64) je iznos gotovine koji bi neko za sigurnost zatijevao u odre'enom trenutku koji bi ga učinio indi*erentnim - izme'u sigurnog iznosa i očekivanog iznosa uz rizik u istom vremenskom trenutku
5kvivalent sigurnosti W 6čekivana vrijednost postoji &klonost prema riz
5kvivalent sigurnosti J 6čekivana vrijednost postoji 3avnodu$nost prem riziku 5kvivalent sigurnosti Z 6čekivana vrijednost /esklonost prema riziku /esklonost prema rizika je izraz koji se upotrebljava za investitora koji za rizik zatjeva i veći očekivani prinos. -
&toga rizičnije investicije moraju ponuditi veće očekivane prinos manje rizični investicija da bi ljudi u nji ulagali.
,a bi ste imali manji rizik morate privatiti one investicije koje imaju ma
11 views
0
0
Svrha finansijskih tržišta Original Title: eseji fm Uploaded by Ze Died Yesterday fm Full description
Save
Embed
Share
Sponsor Documents
Recommended
No recommend documents