TRIPLE E
Content
SVEUČILIŠTE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI
„EEE” KLASA
KONTEJNERSKIH BRODOVA
SEMINARSKI RAD
Student
Milan Valentić
SADRŽAJ
UVOD...............................................................................
....................................
RAZVOJ BRODOVA ZA KONTEJNERSKI
PRIJEVOZ..................................……………….
„ TRIPLE E”
BRODOVI…………………………………………………………………………
……………….
ZAKLJUČAK………………………………………………………………………
…………………………...
1) Uvod
Tema ovog seminarskog rada su obilježja nove generacije kontejnerskih brodova „EEE brodovi“.
Brodovi za prijevoz kontejnera razvijali su se paralelno s razvojem kontejnerizacije. Svaka klasa
kontejnerskih brodova koja donosi određene veće promjene u načinu poslovanja smatra se
generacijom kontejnerskih brodova.
Maersk Line očekuje povećanje trgovina na liniji između Azije i Europu za 5-8% godišnje
tijekom 2011-2015. Stoga je Maersk Line potpisao ugovor s Koreja Daewoo Shipbuilding &
Marine Engineering Co, Ltd za izgradnju nove "Triple-E” klase kontejnerskih brodova. Prvih 10
brodova bilo je isporučeno u periodu 2013 i 2014, a drugih 10 plovila su na rasporedu za
isporuku u 2014 i 2015.
Nova klasa brodova nazvana je Triple-E klasa jer zadovoljava tri glavne svrhe – ekonomske
učinkovitosti, energetske učinkovitosti i ekološka poboljšanja. Uvođenjem Triple-E plovila od
2013, Maersk Line će moći zadovoljiti sve veću potražnju, kao i održavati svoj tržišni udjel. Tim
novim kontejnerskim brodovima ne samo da će se postaviti novi standardi za veličinu, već će oni
nadmašiti trenutnu učinkovitost i emisiju CO2 po kontejneru koji su sada u posjedu Emma
Maersk klase brodova. Triple-E biti će ne samo najveći brod bilo koje vrste u eksploataciji
danas., već je to zapravo najduži i najširi kontejnerski brod građen u skladu sa mogućim
ograničenjima luka
Svrha seminara je tumačenje razloga zbog kojih se brodovi „EEE“ klase smatraju
zasebnom generacijom brodova.
2) Razvoj brodova za prijevoz kontejnera
Začeci kontejenerizacije datiraju iz Engleske s kraja 18-og stoljeća. Benjamin Outram je ugljen
prevozio na tračnicama u vagonima koji su predstavljala kontejnere, te su se kasnije prekrcavali
na barže s kojima bi prelazili Derbijevski kanal. Međutim ocem moderne kontejnerizacije se
smatra Malcom McLean koji je 1955 prodao svoju automobilsku kompaniju da bi kupio
brodarsku kompaniju s namjerom da prevozi kontejnere. McLean je kupio dva T-2 tankera te ih
prenamijenio da mogu primiti kontejnere na i ispod palube. Prvi kontejnerski brod je izgrađen
1955 u Montrealu i zvao se Clifford J. Rodgers. 26 studenog iste godine, brod dugačak 102, širok
14 metara je na prvom putovanju prevezao 600 kontejnera.
2.1. Konstrukcijska obilježja brodova za prijevoz kontejnera
Kontejnerski brod (Brod za prijevoz spremnika) je vrsta teretnog broda koji sav svoj teret
prevozi u kontejnerima u sklopu tehnike nazvane kontejnerizacija, što je uobičajeno sredstvo
intermodalnog prijevoza tereta. Na engleskom neformalno poznati i kao box boats (brodovi za
kutije), kontejnerski brodovi prevoze većinu svjetskog suhog tereta, tj. tvorničkih proizvoda. Po
vrsti ukrcaja dijele se na kontejnerski brod s vertikalnim vodilicama, i kontejnerski brod za
horizontalno ukrcavanje, dok se prema namjeni dijele na velike oceanske, i manje „feedere“ koji
opskrbljuju veće brodove u središnjim kontejnerskim lukama. Potpuno namijenjeni kontejnerski
brod ima ćelijsku strukturu, odnosno skladišta imaju vodilice za kontejnere.
Uobičajena brzina najvećih kontejnerskih brodova je iznad 20 čvorova što je još jedna razlika
naspram ostalih brodova za prijevoz tereta koji su uglavnom sporiji. Kapacitet broda se ne mjeri
u tonama nosivosti već u TEU (Twenty-foot equivalent unit). Jedan TEU predstavlja volumen
jednog 20 stopnog kontejnera čije su dimenzije po ISO standardima; dužina 6,1 metar, širina
2,44 metra, visina 2,59 metara, te volumen 38,5 metara kubnih. Postoje i kontejneri različitih
dimenzija, ali najčešće su u upotrebi dvadeset stopni i četrdeset stopni kontejneri. Jedan četrdeset
stopni kontejner zauzima dva TEU mjesta. Radi učinkovitijeg i bržeg prekrcaja potrebno je znati
točnu poziciju svakog kontejnera na brodu. Pozicija kontejnera se označava sa šest znamenki.
Prve dvije znamenke predstavljaju uzdužnu poziciju, druge dvije poprečnu poziciju, dok zadnje
dvije visinu na kojoj se kontejner slaže. Taj sistem se naziva bay-row-tier sustav.
Slika 1. Bay-Row-Tier
3) „EEE Brodovi“
Danas brodovi za prijevoz kontejnera predstavljaju 10%4 svjetske pomorske flote u pogledu
ukupne nosivosti, a njima se prevozi 16,5% 5 ukupne količine svih tereta koji se prevoze morem.
Unatoč manjem udjelu u ukupnoj količini tereta, kontejnerski teret čini 52%6 vrijednosti svih
tereta koji se prevoze morskim putem. Iz grafikona 1. vidljivo je da je kontejnerski promet u
stalnom porastu.
Gledajući samo zadnjih deset godina promet se gotovo udvostručio. Da bi tržište nastavilo rasti
trebaju se povećati i prijevozni kapaciteti što naposljetku dovodi do izgradnje brodova s većim
kapacitetima. Međutim veći kapacitet znači i povećanje jedne ili više glavnih dimenzija broda
odnosno dužine, širine i gaza. Povećanje bilo koje od nabrojanih dimenzija uglavnom dovodi i
do veće potrošnje te samim tim i do manje ekonomske iskoristivosti samog broda. Brodovi iz
Mærskove klase kontejnerskih brodova „EEE“ su građeni ne samo da bi bili najveći brodovi, i
brodovi s najvećim kapacitetom, već i da bi bili brodovi s najvećim ekonomskim učinkom.
Ova generacija će imati 20% manje emisija ugljičnog dioksida po prevezenom kontejneru u
usporedbi s brodom „Emma Mærsk“ ,koji je do pojave ove generacije imao najmanje emisije, te
50% manje emisija od prosjeka za kontejnerske brodove 10
na ruti Azija-Europa7. Samo ime klase predstavlja ekološku osviještenost ove generacije, pa tako
svako slovo „E“ predstavlja jednu od karakteristika;. „Economy of scale, Energy efficient and
Environmentally improved“, u prijevodu „ekonomičnost veličine, energetska učinkovitost i
ekološko poboljšanje“.
Ekonomičnost veličine predstavlja povećanu ekonomsku dobit zbog većih dimenzija broda,
odnosno većeg kapaciteta. S obzirom da se na brod može ukrcati veći broj kontejnera potrebno je
manje putovanja da bi se prevezla ista količina tereta, te uz dodatnu manju potrošnju dovodi do
manje cijene za prijevoz jednog kontejnera.
Energetska učinkovitost se postiže smanjenjem brzine plovidbe broda. Na taj način se ne stvara
potreba za snažnim glavnim motorom koji iziskuje veliku potrošnju, već se rješenje nalazi
primjenom dvaju slabija glavna motora. Ukupna snaga oba glavna motora ne premašuje snagu
glavnog motora brodova drugih klasa sličnih dimenzija. Maksimalna brzina u usporedbi s
ostalim kontejnerskim brodovima sličnih dimenzija je manja, no potrošnja pri sporijem režimu
plovidbe je manja, po prevezenom kontejneru smanjuje se za čak 37% u usporedbi s prosjekom
brodova koji plove istom rutom. Na smanjenje potrošnje utječe i primjene boje na silikonskoj
bazi za zaštitu uronjenog dijela trupa broda.
Manjom potrošnjom koja je opisana ranije, postiže se i manja emisija štetnih plinova. Također
koristi se i sustav recikliranja topline koja se ispušta radom glavnih motora, te se ispušni dimovi
koriste za pogon turbina koje opskrbljuju brod električnom energijom. Samo taj sustav smanjuje
emisije ugljičnog dioksida za 9%8, dok se ukupna emisija smanjuje za 50% po prevezenom
kontejneru.
Brodovima „EEE“ klase upravlja posada od 22 ljudi. Najmanji broj posade za sigurno
upravljanje brodom je 13, a kapaciteta ima za primiti najviše 34 člana posade. Prije preuzimanja
broda budući kapetan i časnici palube su morali proći tečaj na naprednom simulatoru s obzirom
na dimenzije brod.
3.1. Generalne karakteristike
S obzirom da klasu čini dvadeset brodova blizanaca, generalne karakteristike broda Mærsk McKinney Møller 9vrijede i za ostale brodove iz klase.
Slika 2. Mærsk Mc-Kinney Møller u balastu na probnom putovanju
IMO broj: 9619907
Brodogradilište: Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering Co. Ltd.
Godina polaganja kobilice: 2012.
Godina izgradnje: 2013.
Vlasnik: A. P. Møller - Mærsk A/S
Zastava: Danska
Luka upisa: Hellerup (Danska)
Dužina: 400 m
Dužina između perpendikulara: 376 m
Širina: 59 m
Gaz: 14,5 m
Nadvođe: 6,85 m pri nosivosti od 194153,3 t
Visina: 73 m
Nosivost: 194153,3 t
Kapacitet: 18340 TEU
Kapacitet hlađenih kontejnera: 1800
Deplasman praznog broda: 55000 t
Bruto tonaža: 194849
Neto tonaža: 79120
Snaga glavnog motora: 2x 29680 kW
Maksimalan broj okretaja: 80 o/min
Nominalan broj okretaja: 73 o/min
Maksimalna brzina: 23 čv
Optimalna brzina: 16 čv
Potrošnja: 3346 litara na sat, , pri 73 o/min
Ukupna snaga generatora električne energije: 26200 kW
Vrsta vijka: 2x vijak sa zakretnim krilcima
Kapacitet tankova:
Dizelsko gorivo: 998 t
Teško gorivo: 14480 t
Maziva: 521 t
Pitka voda: 1134 t
Balast: 64925 t
Ostalo: 204 t
3.2. Obilježja „EEE brodova“
Očito je da je po dimenzijama brod samo četiri metra duži i tri metra širi od broda Emma
Maersk, koji je trenutno najveći svjetski brod u eksploataciji. Triple-E biti će 400 metara dug, 59
metara širok i 73 m visok, 14.5 metara gaz broda, 165000 mt nosivost (engl. Deadweight), 600
TEU Reefer container, max. brzina 23 čv. Njegovih 18000 TEU kapaciteta je 16% veći (2500
kontejnera) od danas je najvećeg kontejnerskog brod 15550 TEU Emma Maersk. Triple-E će
proizvoditi 20 posto manje CO2 po kontejneru u odnosu na Emma Maersk i 50 posto manje od
prosjeka industrije Azije i Europe. Osim toga, trošiti će oko 35 posto manje goriva po kontejneru
nego brodovi kapaciteta 13100 TEU koji su isporučeni drugim linijskim kontejnerskim
prijevoznicima u prethodnim godinama, a koji također operiraju na liniji Azija-Europa.
Triple-E brod je značajan korak prema rješavanju ekoloških izazova povezanih s prijevoz robe
diljem svijeta. Svaki brod će koštati 190 milijuna dolara. Osim veličine, koji pruža neizmjerno
superiorniju veličinu u odnosu na druga plovila (više tereta znači manje CO2 po kontejneru),
učinkovitost Triple-E dolazi i sa svojim inovativnim dizajnom.
Dva sporohodna stroja (Slow Running Engines - “Ultra-Long Stroke”) pokreću dva velika
propelera, a kombinacija se naziva “Twin Skeg”. Razlog za korištenje ove kombinacije proizlaze
iz Maersk Line studije koje su pokazale da pomoću dva sporohodna motora koji pokreću dva
propelera rezultira u uštedi energije od daljnjih 4 posto u odnosu dizajn sa jednim motorom /
propelerom.
Posebno optimiziranje trupa i pramčanog oblika omogućava postizanje maksimalne brzine od 23
čvora, u usporedbi sa Emma Maersk čija je max. brzina 25 čvora. Ova mala razlika u
maksimalnoj brzi smanjuje izlaznu snagu stroja za 19 posto, što omogućuje manje okretaja
motora i daleko ekonomičniju (manju) potrošnju goriva. Za smanjenje utjecaja na okoliš brodova
izvan njihovog životnog ciklusa, Maersk Line je postavio nove standarde za plovila u odnosu na
njihov način recikliranja. Svi materijali korišteni za izgradnju Triple-E klase će biti
dokumentirani i mapirani u brodu kao ‘cradle-to-cradle passport’. To znači da kada se brod
pošalje u rezalište, ovaj dokument će osigurati da se svi materijali mogu ponovno upotrijebiti,
reciklirati ili odlagati na najsigurniji i najučinkovitiji način.
3.2.1. Tehničko-tehnološka obilježja „EEE brodova“
Već je ranije spomenuto da „EEE“ brodove obilježavaju tri glavna svojstva od kojih se svako
krije iza jednog slova „E“ u imenu klase. „EEE“ brodovi su najnapredniji kontejnerski brodovi
jer se prilikom dizajniranja mislilo na sve aspekte, pa su unaprjeđenja napravljena kako na samoj
konstrukciji i dizajnu, tako i na izvedbi strojarnice, odnosno sustava propulzije. Po prvi puta u
brodarstvu korišten je sustav obilježavanja svakog elementa korištenog u gradnji s namjenom da
se on adekvatnije reciklira.
3.2.1.1. Dizajn i konstrukcijska rješenja
Na grafikonu 2. prikazana je usporedba glavnih dimenzija i mjera brodova „EEE“ klase u odnosu
na brodove „E“ klase. Vidljivo je da u dužinama brodova nema velike razlike, brodovi „EEE“
klase su 5% širi te imaju i 9% manji gaz od brodova „E“ klase. No unatoč malim razlikama u tri
glavne dimenzije broda, dužini, širini i gazu, brodovi „EEE“ klase imaju gotovo 15% veću
tonažu od brodova „E“ klase, a shodno tome kapacitet izražen u TEU, te u tonama nosivosti je
veći za 22%, odnosno 23%.
Grafikon 2. Usporedba glavnih dimenzija brodova "EEE" klase s brodovima "E" klase
3.2.3. Mærsk AE10 linija
„EEE“ brodovi su namijenjeni za liniju Azija-Europa, preciznije za Mærsk liniju imena „AE10“.
Prva luka na liniji je Poljska luka Gdańsk, kasnije se linija dotiče luka Aarhus, Gothenburg,
Bremerhaven, Rotterdam, Tangier, Suez, Singapore, Yantian, Hong Kong, Busan, Kwangyang,
Ningbo, Shanghai te završava putovanje u istočnom smjeru u Maleziji u luci Tanjung Pelepas.
Slika 3. Mærsk AE10 linija sa svim lukama doticanja
Povratno putovanje kreće iz Malezije za koju se odmah ide prema Suezu, odnosno Europi. U
Europi dotiče luke Algeciras, Rotterdam, Bremerhaven te kompletno putovanje završava u luci
Gdańsk gdje je i počelo.
3.3. Mane „EEE brodova“
Brodovi „EEE“ klase su građeni da bi plovili puni. Na taj način najviše dolazi do izražaja njihova
ekološka osviještenost, energetska iskoristivost, a samim time i ekonomska dobit. Od tri glavne
karakteristike „EEE“ brodova; ekonomičnost veličine, energetska učinkovitost i ekološko
poboljšanje, prva od tri je najvažnija i bez nje druge dvije ne dolaze do izražaja.
Naime brodovi „EEE“ klase imaju kapacitet 18000 TEU-a pa se potrošnja goriva, odnosno emisije
ugljičnog dioksida, dijele na 18000 pri stanju maksimalne nakrcanosti broda u pogledu TEU
kapaciteta, te se dolazi do male potrošnje po prevezenom kontejneru. Manji brodovi, kapaciteta
12000 TEU po putovanju potroše manje goriva te ispuste manje količine ugljičnog dioksida, no
njihovi kapaciteti su također manji, te za dva putovanje „EEE“ brodova moraju učiniti tri putovanja
da bi prevezli istu količinu tereta. Gledajući kroz dulji period „EEE“ brodovi su isplativiji i ekološki
prihvatljiviji.
No to sve vrijedi smo kad su „EEE“ brodovi plove pod punim kapacitetom što zbog velikih
dimenzija još nije moguće uslijed ograničenosti terminala na koje pristaju „EEE“ brodovi. U trenutku
kad je prvi „EEE“ brod, „Mærsk McKinney Møller, krenuo na prvo putovanje samo je 16 luka imalo
certifikate da primi takav brod, a većina luka ga nije mogla primiti pri punom kapacitetu. Na taj način
na luke se stvara ogroman pritisak da unaprijede svoja postrojenja, te samim tim uđu u trošak što
može biti riskantno za luku jer ako kroz budućnost padne broj dolazaka takvih brodova, kojih
trenutno nema puno, samo ih jedanaest plovi, u tu luku inicijalni trošak se neće nadoknaditi.
21. srpnja 2014, „Mary Mærsk“ je napustio luku Algeciras u Španjolskoj s rekordnih 17603 TEU,
odnosno najviše ikad ukrcanih TEU na jedan brod 19. Ovaj podatak govori da se situacija za „EEE“
brodove djelomično popravlja te da bi u bližoj budućnosti mogli zaploviti punim kapacitetom te u
potpunosti iskoristiti sve svoje prednosti.
5) Zaključak
Mærskova „EEE“ klasa brodova predstavlja novu generaciju kontejnerskih brodova. „EEE“ brodovi
su najveći ikad izgrađeni brodovi gledajući dimenzije, ali i kapacitete. S 400 metara dužine ulaze
među najveće izgrađene brodove, a s kapacitetom većim od 18000 TEU stvara novi rekord i visoko
podiže letvicu.
Nisu samo ekstremi u pogledu dimenzija i kapaciteta jedine karakteristike kojima se ova klasa odvaja
od ostalih, već i povećanje ekonomske isplativosti te smanjivanje globalnog onečišćenja. Brodovi
„EEE“ klase po prevezenom kontejneru troše 37% manje goriva, te smanjuju emisije ugljičnog
dioksida za 50% u odnosu na ostale brodove koji plove isto linijom. Na ova smanjenja utječu brojni
faktori. „EEE“ klasa za razliku od drugih klasa ne koristi jedan snažan motor, već dva dosta slabija
motora, koristi se sistem recikliranja otpadne topline kojim se smanjuje emisija ugljičnog dioksida za
9%, brod je premazan bojom na bazi silikona kojom se dodatno štedi gorivo smanjivanjem otpora
kroz more za vrijeme plovidbe, a najveći efekt se postiže primjenom usporenog režima plovidbe.
Mærsk Line je usporen režim plovidbe počeo primjenjivati na brodovima „E“ klase krajem prošlog
desetljeća zbog pada tržišta i povećanja cijena goriva. Iako se u početku strahovalo da će takav
pristup donijeti potencijalne kvarove na propulzijskom sustavu, pokazalo se da uz adekvatno
održavanje i pripremanje motora takav način plovidbe ima povoljan efekt, pa se i smanjuju troškovi
održavanja. „EEE“ su prvi brodovi kod kojih se prilikom gradnje, odnosno dizajniranja znalo da će
ploviti usporenim režimom plovidbe. Zbog toga je trup broda „U“ forme, za razliku od
konvencionalne „V“ forme. Na taj način se povećava otpor broda kroz more, ali s obzirom da su
brodovi građeni za sporiju vožnju to ne predstavlja veliki problem, ali se zbog toga uz povećanje
širine za 5% u usporedbi s „E“ klasom dobiva jedan cijeli novi red kontejnera. U slučaju „EEE“
brodova to povećava kapacitet za 1500 TEU.
Uz promjenu oblika trupa promijenjena je i izvedba nadgrađa. Primjenjuje se dvojno nadgrađe zbog
kojeg se zapovjednički most može približiti pramčanom dijelu broda i smanjivanjem slijepog sektora
omogućiti ukrcaj dodatnog broja kontejnera. Dok se strojarnica pomiče bliže krmenom dijelu broda,
pa se skraćuje osovinski vod što donosi manjim troškovima održavanja. Po prvi puta se prilikom
izgradnje koristio sustav za označavanje i mapiranje svih elemenata koje čine brod, pa se prilikom
reciklaže materijali različite kvalitete mogu lakše sortirati i na taj način efikasnije, a i za brodara
ekonomičnije reciklirati. 27
Brodovi Maerskove „EEE“ klase su stvarno revolucionarni u svakom pogledu i potpuno opravdano
nose status jedne generacije kontejnerskih brodova. 20 brodova koliko će ih brojati ova klasa
sredinom 2015. godine kad se dostavi zadnji u seriji, postavili su nove standarde kontejnerskom
brodarstvu, od same izgradnje do načina poslovanja, pa sve do konačne reciklaže nakon što brod
odradi svoj vijek trajanja.
Literatura
1) Knjige:
- Kos, S. Vranić, D.: Morska kontejnerska transportna tehnologija II. 2. izdanje, Pomorski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Digital point tiskara, Rijeka, 2006.
- Martinović, M. Strojarski priručnik za časnike palube, drugo dopunjeno izdanje, Biblioteka
Jadranski krug, Rijeka 2005.
- Vranić, D. Kos, S.: Morska kontejnerska transportna tehnologija I. 2. izdanje, Pomorski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Futura, Rijeka, 2008.
- International Group of Authorities, Lamb T. Ship Design and Construction, vol II , The Society of
Naval Architects and Marine Egineers, 2004
- UNCTAD/RMT/2013
2) Članci u časopisima:
- Klarin M. Komadina P. Vidljivost sa zapovjedničkog mosta, Pomorski zbornik 43 (2005)1, 251-259
- Wiesmann A. Slow steaming – a viable long-term option?, Wärtsilä Technical Journal Veljača 2010.
- Tecnologie Trasporti Mare – L'Automazione Navale, vol. XLIV N.3, Svibanj-Lipanj 2013
- Smart Formulating Journal, Silicone Hybrids in a Maritime Environment, str. 4-5, Issue 06, Ožujak
2009.
- Reinhardt F. L. Casadesus-Masanell R. Nellemann F. Mærsk Line and the Future of Container
Shipping, Harvard Business Scholl, 1. lipnja 2012.
3) Web izvori:
- Rodrigue, J.P. Evolution of Containerships, 2014.
http://people.hofstra.edu/geotrans/eng/ch3en/conc3en/containerships.html7 (rujan, 2014.)
- http://www.planeta.rs/47/17%20tema4.htm (rujan, 2014.)
- http://www.ship-technology.com/projects/triple-e-class/ (rujan, 2014.)
- Miler, J. W.: „Mærsk Orders 10 Huge Ships From Daewoo“, 22.02.2011.
http://online.wsj.com/articles/SB10001424052748704476604576157871902178028, (rujan, 2014.)
- American Bureau of Shipping, http://www.eagle.org/eagleExternalPortalWEB/ (rujan 2104.)
POMORSKI FAKULTET U RIJECI
„EEE” KLASA
KONTEJNERSKIH BRODOVA
SEMINARSKI RAD
Student
Milan Valentić
SADRŽAJ
UVOD...............................................................................
....................................
RAZVOJ BRODOVA ZA KONTEJNERSKI
PRIJEVOZ..................................……………….
„ TRIPLE E”
BRODOVI…………………………………………………………………………
……………….
ZAKLJUČAK………………………………………………………………………
…………………………...
1) Uvod
Tema ovog seminarskog rada su obilježja nove generacije kontejnerskih brodova „EEE brodovi“.
Brodovi za prijevoz kontejnera razvijali su se paralelno s razvojem kontejnerizacije. Svaka klasa
kontejnerskih brodova koja donosi određene veće promjene u načinu poslovanja smatra se
generacijom kontejnerskih brodova.
Maersk Line očekuje povećanje trgovina na liniji između Azije i Europu za 5-8% godišnje
tijekom 2011-2015. Stoga je Maersk Line potpisao ugovor s Koreja Daewoo Shipbuilding &
Marine Engineering Co, Ltd za izgradnju nove "Triple-E” klase kontejnerskih brodova. Prvih 10
brodova bilo je isporučeno u periodu 2013 i 2014, a drugih 10 plovila su na rasporedu za
isporuku u 2014 i 2015.
Nova klasa brodova nazvana je Triple-E klasa jer zadovoljava tri glavne svrhe – ekonomske
učinkovitosti, energetske učinkovitosti i ekološka poboljšanja. Uvođenjem Triple-E plovila od
2013, Maersk Line će moći zadovoljiti sve veću potražnju, kao i održavati svoj tržišni udjel. Tim
novim kontejnerskim brodovima ne samo da će se postaviti novi standardi za veličinu, već će oni
nadmašiti trenutnu učinkovitost i emisiju CO2 po kontejneru koji su sada u posjedu Emma
Maersk klase brodova. Triple-E biti će ne samo najveći brod bilo koje vrste u eksploataciji
danas., već je to zapravo najduži i najširi kontejnerski brod građen u skladu sa mogućim
ograničenjima luka
Svrha seminara je tumačenje razloga zbog kojih se brodovi „EEE“ klase smatraju
zasebnom generacijom brodova.
2) Razvoj brodova za prijevoz kontejnera
Začeci kontejenerizacije datiraju iz Engleske s kraja 18-og stoljeća. Benjamin Outram je ugljen
prevozio na tračnicama u vagonima koji su predstavljala kontejnere, te su se kasnije prekrcavali
na barže s kojima bi prelazili Derbijevski kanal. Međutim ocem moderne kontejnerizacije se
smatra Malcom McLean koji je 1955 prodao svoju automobilsku kompaniju da bi kupio
brodarsku kompaniju s namjerom da prevozi kontejnere. McLean je kupio dva T-2 tankera te ih
prenamijenio da mogu primiti kontejnere na i ispod palube. Prvi kontejnerski brod je izgrađen
1955 u Montrealu i zvao se Clifford J. Rodgers. 26 studenog iste godine, brod dugačak 102, širok
14 metara je na prvom putovanju prevezao 600 kontejnera.
2.1. Konstrukcijska obilježja brodova za prijevoz kontejnera
Kontejnerski brod (Brod za prijevoz spremnika) je vrsta teretnog broda koji sav svoj teret
prevozi u kontejnerima u sklopu tehnike nazvane kontejnerizacija, što je uobičajeno sredstvo
intermodalnog prijevoza tereta. Na engleskom neformalno poznati i kao box boats (brodovi za
kutije), kontejnerski brodovi prevoze većinu svjetskog suhog tereta, tj. tvorničkih proizvoda. Po
vrsti ukrcaja dijele se na kontejnerski brod s vertikalnim vodilicama, i kontejnerski brod za
horizontalno ukrcavanje, dok se prema namjeni dijele na velike oceanske, i manje „feedere“ koji
opskrbljuju veće brodove u središnjim kontejnerskim lukama. Potpuno namijenjeni kontejnerski
brod ima ćelijsku strukturu, odnosno skladišta imaju vodilice za kontejnere.
Uobičajena brzina najvećih kontejnerskih brodova je iznad 20 čvorova što je još jedna razlika
naspram ostalih brodova za prijevoz tereta koji su uglavnom sporiji. Kapacitet broda se ne mjeri
u tonama nosivosti već u TEU (Twenty-foot equivalent unit). Jedan TEU predstavlja volumen
jednog 20 stopnog kontejnera čije su dimenzije po ISO standardima; dužina 6,1 metar, širina
2,44 metra, visina 2,59 metara, te volumen 38,5 metara kubnih. Postoje i kontejneri različitih
dimenzija, ali najčešće su u upotrebi dvadeset stopni i četrdeset stopni kontejneri. Jedan četrdeset
stopni kontejner zauzima dva TEU mjesta. Radi učinkovitijeg i bržeg prekrcaja potrebno je znati
točnu poziciju svakog kontejnera na brodu. Pozicija kontejnera se označava sa šest znamenki.
Prve dvije znamenke predstavljaju uzdužnu poziciju, druge dvije poprečnu poziciju, dok zadnje
dvije visinu na kojoj se kontejner slaže. Taj sistem se naziva bay-row-tier sustav.
Slika 1. Bay-Row-Tier
3) „EEE Brodovi“
Danas brodovi za prijevoz kontejnera predstavljaju 10%4 svjetske pomorske flote u pogledu
ukupne nosivosti, a njima se prevozi 16,5% 5 ukupne količine svih tereta koji se prevoze morem.
Unatoč manjem udjelu u ukupnoj količini tereta, kontejnerski teret čini 52%6 vrijednosti svih
tereta koji se prevoze morskim putem. Iz grafikona 1. vidljivo je da je kontejnerski promet u
stalnom porastu.
Gledajući samo zadnjih deset godina promet se gotovo udvostručio. Da bi tržište nastavilo rasti
trebaju se povećati i prijevozni kapaciteti što naposljetku dovodi do izgradnje brodova s većim
kapacitetima. Međutim veći kapacitet znači i povećanje jedne ili više glavnih dimenzija broda
odnosno dužine, širine i gaza. Povećanje bilo koje od nabrojanih dimenzija uglavnom dovodi i
do veće potrošnje te samim tim i do manje ekonomske iskoristivosti samog broda. Brodovi iz
Mærskove klase kontejnerskih brodova „EEE“ su građeni ne samo da bi bili najveći brodovi, i
brodovi s najvećim kapacitetom, već i da bi bili brodovi s najvećim ekonomskim učinkom.
Ova generacija će imati 20% manje emisija ugljičnog dioksida po prevezenom kontejneru u
usporedbi s brodom „Emma Mærsk“ ,koji je do pojave ove generacije imao najmanje emisije, te
50% manje emisija od prosjeka za kontejnerske brodove 10
na ruti Azija-Europa7. Samo ime klase predstavlja ekološku osviještenost ove generacije, pa tako
svako slovo „E“ predstavlja jednu od karakteristika;. „Economy of scale, Energy efficient and
Environmentally improved“, u prijevodu „ekonomičnost veličine, energetska učinkovitost i
ekološko poboljšanje“.
Ekonomičnost veličine predstavlja povećanu ekonomsku dobit zbog većih dimenzija broda,
odnosno većeg kapaciteta. S obzirom da se na brod može ukrcati veći broj kontejnera potrebno je
manje putovanja da bi se prevezla ista količina tereta, te uz dodatnu manju potrošnju dovodi do
manje cijene za prijevoz jednog kontejnera.
Energetska učinkovitost se postiže smanjenjem brzine plovidbe broda. Na taj način se ne stvara
potreba za snažnim glavnim motorom koji iziskuje veliku potrošnju, već se rješenje nalazi
primjenom dvaju slabija glavna motora. Ukupna snaga oba glavna motora ne premašuje snagu
glavnog motora brodova drugih klasa sličnih dimenzija. Maksimalna brzina u usporedbi s
ostalim kontejnerskim brodovima sličnih dimenzija je manja, no potrošnja pri sporijem režimu
plovidbe je manja, po prevezenom kontejneru smanjuje se za čak 37% u usporedbi s prosjekom
brodova koji plove istom rutom. Na smanjenje potrošnje utječe i primjene boje na silikonskoj
bazi za zaštitu uronjenog dijela trupa broda.
Manjom potrošnjom koja je opisana ranije, postiže se i manja emisija štetnih plinova. Također
koristi se i sustav recikliranja topline koja se ispušta radom glavnih motora, te se ispušni dimovi
koriste za pogon turbina koje opskrbljuju brod električnom energijom. Samo taj sustav smanjuje
emisije ugljičnog dioksida za 9%8, dok se ukupna emisija smanjuje za 50% po prevezenom
kontejneru.
Brodovima „EEE“ klase upravlja posada od 22 ljudi. Najmanji broj posade za sigurno
upravljanje brodom je 13, a kapaciteta ima za primiti najviše 34 člana posade. Prije preuzimanja
broda budući kapetan i časnici palube su morali proći tečaj na naprednom simulatoru s obzirom
na dimenzije brod.
3.1. Generalne karakteristike
S obzirom da klasu čini dvadeset brodova blizanaca, generalne karakteristike broda Mærsk McKinney Møller 9vrijede i za ostale brodove iz klase.
Slika 2. Mærsk Mc-Kinney Møller u balastu na probnom putovanju
IMO broj: 9619907
Brodogradilište: Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering Co. Ltd.
Godina polaganja kobilice: 2012.
Godina izgradnje: 2013.
Vlasnik: A. P. Møller - Mærsk A/S
Zastava: Danska
Luka upisa: Hellerup (Danska)
Dužina: 400 m
Dužina između perpendikulara: 376 m
Širina: 59 m
Gaz: 14,5 m
Nadvođe: 6,85 m pri nosivosti od 194153,3 t
Visina: 73 m
Nosivost: 194153,3 t
Kapacitet: 18340 TEU
Kapacitet hlađenih kontejnera: 1800
Deplasman praznog broda: 55000 t
Bruto tonaža: 194849
Neto tonaža: 79120
Snaga glavnog motora: 2x 29680 kW
Maksimalan broj okretaja: 80 o/min
Nominalan broj okretaja: 73 o/min
Maksimalna brzina: 23 čv
Optimalna brzina: 16 čv
Potrošnja: 3346 litara na sat, , pri 73 o/min
Ukupna snaga generatora električne energije: 26200 kW
Vrsta vijka: 2x vijak sa zakretnim krilcima
Kapacitet tankova:
Dizelsko gorivo: 998 t
Teško gorivo: 14480 t
Maziva: 521 t
Pitka voda: 1134 t
Balast: 64925 t
Ostalo: 204 t
3.2. Obilježja „EEE brodova“
Očito je da je po dimenzijama brod samo četiri metra duži i tri metra širi od broda Emma
Maersk, koji je trenutno najveći svjetski brod u eksploataciji. Triple-E biti će 400 metara dug, 59
metara širok i 73 m visok, 14.5 metara gaz broda, 165000 mt nosivost (engl. Deadweight), 600
TEU Reefer container, max. brzina 23 čv. Njegovih 18000 TEU kapaciteta je 16% veći (2500
kontejnera) od danas je najvećeg kontejnerskog brod 15550 TEU Emma Maersk. Triple-E će
proizvoditi 20 posto manje CO2 po kontejneru u odnosu na Emma Maersk i 50 posto manje od
prosjeka industrije Azije i Europe. Osim toga, trošiti će oko 35 posto manje goriva po kontejneru
nego brodovi kapaciteta 13100 TEU koji su isporučeni drugim linijskim kontejnerskim
prijevoznicima u prethodnim godinama, a koji također operiraju na liniji Azija-Europa.
Triple-E brod je značajan korak prema rješavanju ekoloških izazova povezanih s prijevoz robe
diljem svijeta. Svaki brod će koštati 190 milijuna dolara. Osim veličine, koji pruža neizmjerno
superiorniju veličinu u odnosu na druga plovila (više tereta znači manje CO2 po kontejneru),
učinkovitost Triple-E dolazi i sa svojim inovativnim dizajnom.
Dva sporohodna stroja (Slow Running Engines - “Ultra-Long Stroke”) pokreću dva velika
propelera, a kombinacija se naziva “Twin Skeg”. Razlog za korištenje ove kombinacije proizlaze
iz Maersk Line studije koje su pokazale da pomoću dva sporohodna motora koji pokreću dva
propelera rezultira u uštedi energije od daljnjih 4 posto u odnosu dizajn sa jednim motorom /
propelerom.
Posebno optimiziranje trupa i pramčanog oblika omogućava postizanje maksimalne brzine od 23
čvora, u usporedbi sa Emma Maersk čija je max. brzina 25 čvora. Ova mala razlika u
maksimalnoj brzi smanjuje izlaznu snagu stroja za 19 posto, što omogućuje manje okretaja
motora i daleko ekonomičniju (manju) potrošnju goriva. Za smanjenje utjecaja na okoliš brodova
izvan njihovog životnog ciklusa, Maersk Line je postavio nove standarde za plovila u odnosu na
njihov način recikliranja. Svi materijali korišteni za izgradnju Triple-E klase će biti
dokumentirani i mapirani u brodu kao ‘cradle-to-cradle passport’. To znači da kada se brod
pošalje u rezalište, ovaj dokument će osigurati da se svi materijali mogu ponovno upotrijebiti,
reciklirati ili odlagati na najsigurniji i najučinkovitiji način.
3.2.1. Tehničko-tehnološka obilježja „EEE brodova“
Već je ranije spomenuto da „EEE“ brodove obilježavaju tri glavna svojstva od kojih se svako
krije iza jednog slova „E“ u imenu klase. „EEE“ brodovi su najnapredniji kontejnerski brodovi
jer se prilikom dizajniranja mislilo na sve aspekte, pa su unaprjeđenja napravljena kako na samoj
konstrukciji i dizajnu, tako i na izvedbi strojarnice, odnosno sustava propulzije. Po prvi puta u
brodarstvu korišten je sustav obilježavanja svakog elementa korištenog u gradnji s namjenom da
se on adekvatnije reciklira.
3.2.1.1. Dizajn i konstrukcijska rješenja
Na grafikonu 2. prikazana je usporedba glavnih dimenzija i mjera brodova „EEE“ klase u odnosu
na brodove „E“ klase. Vidljivo je da u dužinama brodova nema velike razlike, brodovi „EEE“
klase su 5% širi te imaju i 9% manji gaz od brodova „E“ klase. No unatoč malim razlikama u tri
glavne dimenzije broda, dužini, širini i gazu, brodovi „EEE“ klase imaju gotovo 15% veću
tonažu od brodova „E“ klase, a shodno tome kapacitet izražen u TEU, te u tonama nosivosti je
veći za 22%, odnosno 23%.
Grafikon 2. Usporedba glavnih dimenzija brodova "EEE" klase s brodovima "E" klase
3.2.3. Mærsk AE10 linija
„EEE“ brodovi su namijenjeni za liniju Azija-Europa, preciznije za Mærsk liniju imena „AE10“.
Prva luka na liniji je Poljska luka Gdańsk, kasnije se linija dotiče luka Aarhus, Gothenburg,
Bremerhaven, Rotterdam, Tangier, Suez, Singapore, Yantian, Hong Kong, Busan, Kwangyang,
Ningbo, Shanghai te završava putovanje u istočnom smjeru u Maleziji u luci Tanjung Pelepas.
Slika 3. Mærsk AE10 linija sa svim lukama doticanja
Povratno putovanje kreće iz Malezije za koju se odmah ide prema Suezu, odnosno Europi. U
Europi dotiče luke Algeciras, Rotterdam, Bremerhaven te kompletno putovanje završava u luci
Gdańsk gdje je i počelo.
3.3. Mane „EEE brodova“
Brodovi „EEE“ klase su građeni da bi plovili puni. Na taj način najviše dolazi do izražaja njihova
ekološka osviještenost, energetska iskoristivost, a samim time i ekonomska dobit. Od tri glavne
karakteristike „EEE“ brodova; ekonomičnost veličine, energetska učinkovitost i ekološko
poboljšanje, prva od tri je najvažnija i bez nje druge dvije ne dolaze do izražaja.
Naime brodovi „EEE“ klase imaju kapacitet 18000 TEU-a pa se potrošnja goriva, odnosno emisije
ugljičnog dioksida, dijele na 18000 pri stanju maksimalne nakrcanosti broda u pogledu TEU
kapaciteta, te se dolazi do male potrošnje po prevezenom kontejneru. Manji brodovi, kapaciteta
12000 TEU po putovanju potroše manje goriva te ispuste manje količine ugljičnog dioksida, no
njihovi kapaciteti su također manji, te za dva putovanje „EEE“ brodova moraju učiniti tri putovanja
da bi prevezli istu količinu tereta. Gledajući kroz dulji period „EEE“ brodovi su isplativiji i ekološki
prihvatljiviji.
No to sve vrijedi smo kad su „EEE“ brodovi plove pod punim kapacitetom što zbog velikih
dimenzija još nije moguće uslijed ograničenosti terminala na koje pristaju „EEE“ brodovi. U trenutku
kad je prvi „EEE“ brod, „Mærsk McKinney Møller, krenuo na prvo putovanje samo je 16 luka imalo
certifikate da primi takav brod, a većina luka ga nije mogla primiti pri punom kapacitetu. Na taj način
na luke se stvara ogroman pritisak da unaprijede svoja postrojenja, te samim tim uđu u trošak što
može biti riskantno za luku jer ako kroz budućnost padne broj dolazaka takvih brodova, kojih
trenutno nema puno, samo ih jedanaest plovi, u tu luku inicijalni trošak se neće nadoknaditi.
21. srpnja 2014, „Mary Mærsk“ je napustio luku Algeciras u Španjolskoj s rekordnih 17603 TEU,
odnosno najviše ikad ukrcanih TEU na jedan brod 19. Ovaj podatak govori da se situacija za „EEE“
brodove djelomično popravlja te da bi u bližoj budućnosti mogli zaploviti punim kapacitetom te u
potpunosti iskoristiti sve svoje prednosti.
5) Zaključak
Mærskova „EEE“ klasa brodova predstavlja novu generaciju kontejnerskih brodova. „EEE“ brodovi
su najveći ikad izgrađeni brodovi gledajući dimenzije, ali i kapacitete. S 400 metara dužine ulaze
među najveće izgrađene brodove, a s kapacitetom većim od 18000 TEU stvara novi rekord i visoko
podiže letvicu.
Nisu samo ekstremi u pogledu dimenzija i kapaciteta jedine karakteristike kojima se ova klasa odvaja
od ostalih, već i povećanje ekonomske isplativosti te smanjivanje globalnog onečišćenja. Brodovi
„EEE“ klase po prevezenom kontejneru troše 37% manje goriva, te smanjuju emisije ugljičnog
dioksida za 50% u odnosu na ostale brodove koji plove isto linijom. Na ova smanjenja utječu brojni
faktori. „EEE“ klasa za razliku od drugih klasa ne koristi jedan snažan motor, već dva dosta slabija
motora, koristi se sistem recikliranja otpadne topline kojim se smanjuje emisija ugljičnog dioksida za
9%, brod je premazan bojom na bazi silikona kojom se dodatno štedi gorivo smanjivanjem otpora
kroz more za vrijeme plovidbe, a najveći efekt se postiže primjenom usporenog režima plovidbe.
Mærsk Line je usporen režim plovidbe počeo primjenjivati na brodovima „E“ klase krajem prošlog
desetljeća zbog pada tržišta i povećanja cijena goriva. Iako se u početku strahovalo da će takav
pristup donijeti potencijalne kvarove na propulzijskom sustavu, pokazalo se da uz adekvatno
održavanje i pripremanje motora takav način plovidbe ima povoljan efekt, pa se i smanjuju troškovi
održavanja. „EEE“ su prvi brodovi kod kojih se prilikom gradnje, odnosno dizajniranja znalo da će
ploviti usporenim režimom plovidbe. Zbog toga je trup broda „U“ forme, za razliku od
konvencionalne „V“ forme. Na taj način se povećava otpor broda kroz more, ali s obzirom da su
brodovi građeni za sporiju vožnju to ne predstavlja veliki problem, ali se zbog toga uz povećanje
širine za 5% u usporedbi s „E“ klasom dobiva jedan cijeli novi red kontejnera. U slučaju „EEE“
brodova to povećava kapacitet za 1500 TEU.
Uz promjenu oblika trupa promijenjena je i izvedba nadgrađa. Primjenjuje se dvojno nadgrađe zbog
kojeg se zapovjednički most može približiti pramčanom dijelu broda i smanjivanjem slijepog sektora
omogućiti ukrcaj dodatnog broja kontejnera. Dok se strojarnica pomiče bliže krmenom dijelu broda,
pa se skraćuje osovinski vod što donosi manjim troškovima održavanja. Po prvi puta se prilikom
izgradnje koristio sustav za označavanje i mapiranje svih elemenata koje čine brod, pa se prilikom
reciklaže materijali različite kvalitete mogu lakše sortirati i na taj način efikasnije, a i za brodara
ekonomičnije reciklirati. 27
Brodovi Maerskove „EEE“ klase su stvarno revolucionarni u svakom pogledu i potpuno opravdano
nose status jedne generacije kontejnerskih brodova. 20 brodova koliko će ih brojati ova klasa
sredinom 2015. godine kad se dostavi zadnji u seriji, postavili su nove standarde kontejnerskom
brodarstvu, od same izgradnje do načina poslovanja, pa sve do konačne reciklaže nakon što brod
odradi svoj vijek trajanja.
Literatura
1) Knjige:
- Kos, S. Vranić, D.: Morska kontejnerska transportna tehnologija II. 2. izdanje, Pomorski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Digital point tiskara, Rijeka, 2006.
- Martinović, M. Strojarski priručnik za časnike palube, drugo dopunjeno izdanje, Biblioteka
Jadranski krug, Rijeka 2005.
- Vranić, D. Kos, S.: Morska kontejnerska transportna tehnologija I. 2. izdanje, Pomorski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Futura, Rijeka, 2008.
- International Group of Authorities, Lamb T. Ship Design and Construction, vol II , The Society of
Naval Architects and Marine Egineers, 2004
- UNCTAD/RMT/2013
2) Članci u časopisima:
- Klarin M. Komadina P. Vidljivost sa zapovjedničkog mosta, Pomorski zbornik 43 (2005)1, 251-259
- Wiesmann A. Slow steaming – a viable long-term option?, Wärtsilä Technical Journal Veljača 2010.
- Tecnologie Trasporti Mare – L'Automazione Navale, vol. XLIV N.3, Svibanj-Lipanj 2013
- Smart Formulating Journal, Silicone Hybrids in a Maritime Environment, str. 4-5, Issue 06, Ožujak
2009.
- Reinhardt F. L. Casadesus-Masanell R. Nellemann F. Mærsk Line and the Future of Container
Shipping, Harvard Business Scholl, 1. lipnja 2012.
3) Web izvori:
- Rodrigue, J.P. Evolution of Containerships, 2014.
http://people.hofstra.edu/geotrans/eng/ch3en/conc3en/containerships.html7 (rujan, 2014.)
- http://www.planeta.rs/47/17%20tema4.htm (rujan, 2014.)
- http://www.ship-technology.com/projects/triple-e-class/ (rujan, 2014.)
- Miler, J. W.: „Mærsk Orders 10 Huge Ships From Daewoo“, 22.02.2011.
http://online.wsj.com/articles/SB10001424052748704476604576157871902178028, (rujan, 2014.)
- American Bureau of Shipping, http://www.eagle.org/eagleExternalPortalWEB/ (rujan 2104.)
